Denis Zvizdić za Oslobođenje: Dodik na svakoj raskrsnici skrene pogrešno

Gospodine Zvizdiću, nakon zelenog svjetla za otvaranje pregovora sa EU, BiH tek predstoji mnogo posla. Hoćemo li biti uspješni u ispunjavanju zadaće s obzirom na političku realnost naše zemlje, koja se ogleda i u posljednjim odlukama NSRS-a?

- Na političkoj sceni u BiH postoje dvije, međusobno nekompatibilne politike. Jedna je proevropska politika koju zagovaraju državotvorne stranke koje prihvataju evropske vrijednosti i zalažu se za dalju demokratizaciju BiH i usklađivanje zakonodavstva sa pravnom i ekonomskom stečevinom EU, a druga je autokratska i proruska politika koju zagovara vrh SNSD-a zajedno sa njihovim trabantima, koja pokazuje prezir prema zapadnoj demokratiji i vladavini prava.

Denis Zvizdić: BiH će ispuniti evropsku zadaću, ali uz opstrukcije

U zagrljaju Kremlja

Očekivati da u takvom političkom ambijentu Bosna i Hercegovina može bez problema usvajati zakone, strategije i sporazume neophodne za ubrzani napredak na evropskom putu nije u potpunosti realno, ali vrlo često interes, posebno finansijski, bude jači od proklamovanih političkih ideja i namjera, što znači da ne bi bilo iznenađujuće ako bi SNSD glasao za sve zakone sa evropske agende ako bi to značilo veći priliv grantova, fondova i stranih investicija, jer se bh. entitet RS nalazi u izuzetno teškoj ekonomskoj situaciji. Dakle, odgovor je da će BiH u konačnici uraditi svoju evropsku zadaću, ali ne treba se zavaravati da će to biti jednostavno i bez uobičajenih opstrukcija kojima svjedočimo godinama.

Koliko će sam proces pregovora i ispunjavanja zadaće omesti kampanja za lokalne izbore u BiH?

- Izborne godine u BiH imaju loše i dobre strane. Loše je što u pravilu u izbornoj godini političke partije izbjegavaju teške, ali za državu i građane važne reforme, plašeći se mogućih negativnih reakcija unutar biračkog tijela, a dobro je što u izbornim godinama izvršna vlast na svim nivoima realizira mnogo veći broj vidljivih projekata nego inače, posebno u sektoru saobraćajne i komunalne infrastrukture, društvenih djelatnosti i socijalne sigurnosti.

To će se dogoditi i u ovoj godini lokalnih izbora. Već od maja će sve političke partije biti fokusirane na kandidate, liste, kampanju, socijalne i infrastrukturne projekte, dok će krupna politička, ekonomska i sigurnosna pitanja koja zahtijevaju kompromisna rješenja utemeljena na evropskoj praksi ostati na nižem intenzitetu djelovanja, osim onih pitanja koja imaju populistički karakter i koja mogu donijeti stranačko-političke poene.

Predstavnici stranaka trojke jasno su naveli da su izmjene Izbornog zakona BiH koje je predložilo Ministarstvo pravde BiH neprihvatljive. Pošto je visoki predstavnik nametnuo izmjene kojim je osiguran izborni integritet procesa, može li koalicija na vlasti nakon toliko godina naći rješenje za provođenje presuda iz Strasbourga?

- Koalicija na vlasti mora naći rješenje za provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava, jer je to prioritetna obaveza na čiju se realizaciju čeka već godinama. Osim toga, to je i jedan od prioriteta iz Mišljenja EK-a za BiH koji kaže: “Osigurati jednakost i nediskriminaciju građana, naročito postupanje prema presudi Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Sejdić - Finci i drugi”.

Koliko je paradoksalno govoriti o evropskom putu BiH, a imati susrete sa liderima Bjelorusije i Rusije? Kako gledate na Dodikovo putešestvije, te najavu svesrpskog sabora u maju?

- U posljednjem periodu Dodik pokazuje nevjerovatnu sposobnost da na svakoj političkoj raskrsnici skrene u pogrešnom pravcu. Što je čudno, ako se ima u vidu njegovo političko iskustvo, ali i razumljivo kada se vidi ko su njegovi najbliži savjetnici i konsultanti. Jasno je da se Dodik ne može istrgnuti iz čeličnog zagrljaja Kremlja i da je on samo izvršilac naredbi bez mogućnosti bilo kakve lične političke ideje ili kreacije.

Naravno, njegova putovanja neće i ne mogu promijeniti ključne vanjskopolitičke prioritete BiH, a to su EU i NATO-integracije, jer nikada neće biti prihvaćeni pokušaji da se BiH skrene sa zapadnog kursa i usmjeri prema Moskvi. Što se tiče tzv. svesrpskog sabora koji je najavljen za maj, ideju, sadržaj i ciljeve takvoga okupljanja ćemo moći komentarisati kada budemo imali više informacija. Ono što se može komentirati u ovome trenutku jeste činjenica da je Vučić već demantovao Dodika, jasno kazavši da Srbija nije garant Dejtonskog sporazuma i da je već sada sasvim izvjesno da Dodik neće uspjeti u namjeri da uvuče predsjednika Srbije u svađu sa Bošnjacima i u Srbiji i u BiH.

Pitanje Ustavnog suda BiH je posljednjih mjeseci posebno u žiži javnosti. Dodik uporno ističe kako imenovanja iz RS-a neće biti dok Ustavni sud BiH ne napuste strane sudije. Parlament FBiH nikako da stavi na dnevni red pitanje izbora suca. Šta je rješenje?

- Riječ je o Dodikovoj jednostranoj interpretaciji i Općeg okvirnog sporazuma za mir i ustavnog okvira Bosne i Hercegovine i 14 prioriteta iz Mišljenja EK-a za BiH. Moj stav u vezi sa pitanjem Ustavnog suda BiH, koji dijelim sa većinom zastupnika državotvornih stranaka u PD-u PSBiH, jeste da nećemo podržati bilo koji prijedlog koji predviđa izbacivanje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, jer to nije uvjet za nastavak evropskih integracija BiH, nije prioritet iz Mišljenja EK-a za BiH, kao i zbog činjenice da se zakonom ne mogu eliminirati strane sudije niti bilo koji poseban zakon može uređivati pitanje funkcioniranja, organizacije i nadležnosti Ustavnog suda BiH sve dok se ne promijeni Ustav BiH.

Bez veta

Kada dođe vrijeme za eventualne promjene, a još smo jako daleko od toga, onda će naš prijedlog biti da sastav članova Ustavnog suda BiH bude usklađen sa posljednjim popisom stanovništva iz 2013, što znači da bi pet od devet sudija bili Bošnjaci, da se odluke donose većinom glasova i bez etničko/entitetskog veta. Što se tiče aktuelnih problema sa kojima se suočava Ustavni sud BiH, a koji su produkt političkih manipulacija, ucjena i ultimatuma kojima su bili izloženi pojedini suci koji su zbog toga morali dati ostavke, rješenje je u neodgodivom imenovanju nedostajućih sudija iz oba bh. entiteta, onako kako je to predviđeno Ustavom i pravilima.

U javnosti se špekuliše kako je Dodik popustio o pitanju sjedišta budućeg apelacionog suda. Ako je to tačno, šta će tražiti zauzvrat?

- Nemam takvu informaciju i ne znam da li je to tačno, ali je svima jasno da je jedino praktično rješenje, koje je podržano i od Ureda EU u BiH i od Venecijanske komisije, da sjedište apelacionog suda bude blizu drugih ključnih institucija, tužilaštava, pritvorskih objekata i kazneno-popravnih ustanova, a to je ili u Sarajevu ili u Istočnom Sarajevu.