Čedomil Šilić, botaničar vrhunskih postignuća
U organizaciji Udruženja Društvo prijatelja grada Sarajeva (DPGS) u sali Akademije nauka i umjetnosti BiH 16. aprila 2024. godine održana je veoma opširna i sadržajna prezentacija života, rada i djela dr. sc. Čedomila Šilića, poznatog bh. botaničara, muzeologa, pisca naučnih i stručnih knjiga i radova, vrsnog fotografa, slikara amatera i ilustratora prirode i biljaka. Detaljnu i veoma kvalitetnu prezentaciju njegovih radova dala je prof. emeritus dr. Dubravka Šoljan pred brojnom publikom zainteresiranom za rad i djelo ovog naučnika, stručnjaka i botaničara. Ovdje predstavljamo tek dio izlaganja autorice prezentacije popraćene velikim brojem zanimljivih ilustracija.
U Zemaljskom muzeju
Nakon završetka studija i odsluženja vojnog roka stupa u redoviti radni odnos u Zemaljskom muzeju BiH, kao kustos i rukovoditelj Botaničkog vrta Zemaljskog muzeja. U Zemaljskom muzeju BiH radi kontinuirano od 1964. do 1996. kada odlazi u invalidsku mirovinu.
Tokom studija pet godina bio je član Likovne sekcije KUD-a “Slobodan Princip Seljo”, u kojoj je sticao znanje i vještine slikarstva, a bio je talentiran za likovno izražavanje. U natjecanju slikara amatera 1963. proglašen je za najboljeg i dobio je prvu nagradu. U žiriju je bio akademski slikar Mario Mikulić. Također, bio je član Fotokluba Sarajevo, u kojem je razvijao svoj talent za izradu umjetničkih fotografija, posebice vezanih za motive iz prirode. Izlagao je svoje fotografije na nizu izložbi.
Prethodni podaci odnose se na studentske dane Č. Šilića, a znanje i vještine u likovnom izražavanju koje je tada stekao doći će do izražaja kako u njegovom daljem muzeološkom tako i znanstvenom radu.
Pošto se zaposlio u Zemaljskom muzeju BiH kao rukovoditelj Botaničkog vrta, zajedno s glavnim vrtlarom Đ. Đuranom sređuje vrt, obogaćuje ga novim biljkama, tako da s vremenom vrt postaje ugledna izložba na otvorenom, organizirana u 15 skupina biljnih nasada, pristupačna učenicima, studentima, znanstvenicima, ali i građanstvu, općenito ljubiteljima prirode.
Na svome radnom mjestu Č. Šilić napreduje u muzejskim zvanjima od kustosa, višeg kustosa, savjetnika, a nakon sticanja akademskog zvanja doktora botaničkih znanosti 1974. godine stiče najviše zvanje znanstvenog savjetnika. Doktorirao je na Univerzitetu u Ljubljani pod mentorstvom akademika Ernesta Mayera.
Dr. sc. Čedomil Šilić podjednako je intenzivno i uspješno izgrađivao svoju radnu karijeru u dva pravca, tj. muzeološkom i naučnom.
Osim stalne brige i aktivnosti koje je imao kao rukovoditelj Botaničkog vrta, kao vrstan fotograf priređivao je muzeološke izložbe. Pokretna izložba “Drveće i grmlje Jugoslavije (1983-1988) bila je prikazana osim u Sarajevu u svim većim gradovima Jugoslavije. Tokom rata u galeriji Mak 1994. priredio je izložbu “Stradanje Zemaljskog muzeja BiH u ratu od 1992. do 1994”. Njegova najveća i najbogatija izložba “Šume Bosne i Hercegovine” nalazi se u stalnoj postavci u Zemaljskom muzeju BiH, u Prirodnjačkom odjeljenju. U monumentalnoj izložbenoj dvorani na zidnim plohama nalaze se 22 fotografije dimenzija 182,5x91,0 cm i 14 manjih. Ispod njih nalaze se potpisi s domaćim, engleskim i znanstvenim nazivom biljne zajednice kojoj određena šuma pripada. Također, ispod fotografija u zidu je pričvršćeno 30 vitrina s puno izložaka (prirodni materijal, fotografije, areal karte...).
Ova izložba je bila za javnost otvorena 24. novembra 2010. Nažalost, otvorenje izložbe njen autor dr. Šilić nije dočekao, jer je preminuo 21. oktobra 2010.
U znanstvenom radu dr. sc. Čedomil Šilić imao je velikog uspjeha. Objavio je 54 znanstvena rada, učestvovao svojim referatima na 15 kongresa i simpozija, bio je član grupa znanstvenika koji su realizirali veliki broj znanstvenih projekata itd. Najveću pažnju je posvetio istraživanju endemičnih i rijetkih biljaka Dinarida Bosne i Hercegovine i šire, također i vegetacije ovog područja. Za potrebe navedenih i drugih radova radio je puno na terenu, sakupljao dokumentacioni materijal, pored ostalog i za Herbarij Zemaljskog muzeja BiH, a posebno predano je radio na fotodokumentaciji. U botaničkoj grani taksonomiji postao je autor 36 novih taksona i taksonomskih kombinacija.
Posebno treba istaknuti Č. Šilića kao inicijatora dvije edicije knjiga “Priroda Jugoslavije” i “Priroda Bosne i Hercegovine”. U prvoj ediciji objavio je knjige “Atlas drveća i grmlja” (1973), “Šumske zeljaste biljke” (1977), “Endemične biljke” (1984) i “Ukrasno drveće i grmlje” (1990). Ove znanstveno-popularne knjige, svaka od njih tiskana je u više izdanja, u prestižnom tiražu od 10.000 do 15.000 primjeraka. Čitalačka publika odlično je primila sva ova Šilićeva djela koja su bila bogato ilustrirana kvalitetnim, originalnim fotografijama biljaka i brojnim crtežima.
U ediciji “Priroda Bosne i Hercegovine” objavljene su knjiga “Endemične i rijetke biljke Parka prirode Blidinje” (2002) i “Atlas drveća i grmlja BiH” (2005). Osim knjiga u navedene dvije edicije, dr. Šilić je objavio je 2006. knjigu “Botanička bašta planinske flore Crne Gore Kolašin (Dulovine)”. Nakon njegove smrti objavljena je 2013. knjiga “Atlas ukrasnih vrtnih biljaka”, koju je realizirao u koautorstvu s Anom Mrdović, dipl. ing. hortikulture. U “Atlasu” je obrađeno 367 ukrasnih biljaka predstavljenih tekstno i s oko 600 kolor-fotografija vrhunske kvalitete.
Uz sve ovo treba dodati da je Č. Šilić bio veliki popularizator znanosti. Imao je sposobnost transformacije sadržaja složene znanstvene građe u sadržaj prihvatljiv za čitatelja koji nije profesionalno vezan za botaniku, kao, učenike, studente i općenito za ljubitelje prirode. Najviše takvih radova objavio je u časopisima Biološki list i Fondeko svijet.
Dr. sc. Čedomil Šilić bio je muzealac, naučnik, umjetnik, popularizator nauke, borac za zaštitu bioraznolikosti i općenito zaštite prirode Bosne i Hercegovine i šire. Njegov opus je bogat. Sadrži oko 300 znanstvenih, stručnih, znanstveno-popularnih i preglednih radova, izložbi i dr. Bio je odličan učitelj i rado je prenosio svoje znanje na mlađe kolege.
Fotografije Čedomila Šilića bile su znanstvenog karaktera, ali imale su i umjetničku ekspresiju. Stoga se može reći da su se u jednoj osobi nalazili znanstvenik i umjetnik.
Dr. sc. Čedomil Šilić ostavio je dubok trag u svojim djelima koja će biti od koristi budućim generacijama botaničara, ali i svim onim koje zanima priroda i njeno očuvanje.
Ekološki vizionar
Kao koautorica knjige “Atlas ukrasnih vrtnih biljaka” osjećala sam potrebu da tom prilikom progovorim, a i ovdje napišem, nekoliko rečenica o dr. Šiliću. Upoznala sam ga najprije kao autora navedenih njegovih knjiga kojima me ohrabrio da u dizajniranju i uređenju vrtova i zeleni (mislim da je bez h, tj. zeleni ili zelenih površina, kao što sam dodala u nastavku!) primjenjujem autohtone (domaće) biljke prilagođene našim uvjetima, što doprinosi uspješnijem uređenju vrtova i zelenih površina, jer su naše vrste prilagođene našim klimatskim i talnim uvjetima za razliku od stranih (alohtonih) vrsta. Iz iskustva znam da ljubitelji vrtova često žele u svome vrtu neke strane, egzotične vrste, ali one zahtijevaju specifične klimatske i talne uslove i njegu pa sporo napreduju ili čak i uginu (npr. rododendroni), a neke su od njih invazivne (npr. pajasen) koje potiskuju domaće vrste i smanjuju autohtonu bioraznolikost.
Knjigu “Atlas ukrasnih vrtnih biljaka” pripremali smo nekoliko godina. Široko botaničko znanje dr. Šilića, te njegove fotografije i moje znanje i iskustvo u primjeni, razmnožavanju i njezi, opisanih 367 vrsta biljaka doprinose popuni praznina u domaćem izdavaštvu, u ovoj oblasti, za koju ima sve više interesenata. “Atlas ukrasnih vrtnih biljaka” namijenjen je ljubiteljima vrtova i cvijeća, profesorima, studentima i učenicima biologije, hortikulturnim stručnjacima, pejzažnim arhitektima, svima koji imaju potrebe obrazovanja u ovoj oblasti i svim ljubiteljima prirode.
Rukopis smo završili 2009. godine, dr. Č. Šilić je preminuo 2010, tako da nije doživio izdanje knjige 2013.
Dr. sc. Čedomil Šilić je bio ekološki vizionar i veliki poznavalac i čuvar bioraznolikosti Bosne i Hercegovine i šire, pa zaslužuje da se s njegovim stvaralačkim radom ovim putem upozna i šira javnost.
(Autorica je članica Društva prijatelja grada Sarajeva)
