Bešlin: Srbija sa Vučićem ne ide u dobrom smjeru, ali građanima će da prekipi u jednom trenutku

Milivoj Bešlin/Dmair Deljo
Dr. Milivoj Bešlin je viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu/Damir Deljo
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Historijski revizionizam opasan je proces kojem svjedočimo gotovo svakodnevno na ovim prostorima. Kako mu se suprotstaviti?

- Istoriju je nužno stalno preispitivati i to je u temelju našeg zanata. Ali kad to propitivanje pređe u zloupotrebu, kršenje metoda našeg istoriografskog zanata, u političko-ideološko prevrednovanje, falsifikovanje, negiranje, onda govorimo o nelegalnom, odnosno istorijskom revizionizmu. To je prekršaj naše profesije i on je najčešće motivisan ideološki i(li) politički.

Falsifikovanje historije

Posebno desne, ali zapravo sve ideologije gledaju da se što dublje utemelje u prošlosti koju funkcionalizuju i upotrebljavaju. Desne ideologije, nacionalističke, posebno su okrenute prema prošlosti. Naši političari, kada ne mogu da nam ponude bolju budućnost - a najčešće ne mogu, nude nam narativ o boljoj prošlosti. A ona se postiže falsifikovanjem istorije putem istorijskog revizionizma. I tu dolazimo do teške zloupotrebe istorije. Ona tu ispada žrtva, a istoričari neka vrsta druge violine, sredstva za ostvarivanje političkih ciljeva. I to je ono čemu istoričari moraju najoštrije da se suprotstave, braneći integritet i svoje profesije, ali i lični.

Kako se u Srbiji manifestuje historijski revizionizam?

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ona društva koja ne nauče ništa iz historije dolaze u opasnost da im se najgore stranice te historije ponove

- U Srbiji je istorijski revizionizam počeo da se manifestuje još krajem 80-ih. Jugoslavija je bila društvo i država zasnovana na antifašističkom vrednosnom konsenzusu. Slabljenjem socijalističke paradigme bilo je potrebno izvršiti destrukciju svega onoga što su bili narativi, vrednosti jugoslovenske države i njenog socijalizma. Metodom istorijskog revizionizma počeo je da se ruši antifašistički konsenzus i da se, pre svega u Srbiji (gde je prvo to i počelo), instalira jedna nova ideologija - nacionalizam - kroz rehabilitaciju i reafirmaciju četničkog pokreta i njegove ideologije. To je moglo da se uradi samo falsifikatima kroz istorijski revizionizam.

Šta nam je zapravo ostalo od antifašističkog naslijeđa kojim smo se nekada na ovim prostorima itekako ponosili? Šta dobijamo time što veličamo draže i đoze, a nacionalni spomenici nam propadaju?

- Od antifašizma je vrlo malo ostalo, jer je nacionalizam kao danas vladajuća ideologija u svim našim društvima, zasnovan na nekoj vrsti anti-antifašizma. Nacionalizam i antifašizam nisu kompatibilne vrednosti i samim tim je bilo potrebno izvršiti destrukciju antifašističkih vrednosti, temelja antifašizma, pa onda i dovesti u pitanje obeležja antifašizma u javnom prostoru. Sva ta obeležja se danas brišu i time se na simbolički način briše jugoslovenski antifašizam.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja
image

Dr. Bešlin učestvovao je na Sarajevskom plenumu “Quo vadis, Balkan?”/Damir Deljo

Svjedočimo i porastu izrazito nacionalističkog narativa na ovim prostorima, prijetnjama novim ratovima. Šta nam se dešava? Jesmo li iz bolne prošlosti išta naučili?

- Nisam siguran da uopšte čovečanstvo uči bilo šta iz prošlosti. Onog trenutka kad smo zaboravili naš antifašizam, izbrisali jasnu razliku između fašizma i antifašizma, mi smo napravili potpuno neoprostivu konfuziju iz koje smo odbacili sve lekcije iz istorije i odbili da učimo iz nje.

I u Evropi vidimo jačanje populističke desnice. Kako se to zapravo odražava na naš region?

- Rast populističke desnice u Evropi se vrlo negativno odražava na naš region, jer to jača nacionalističke i desničarske snage, relativizuje granice na ovom prostoru i može biti uzrok novih sukoba. Ne samo da je rast desnice u Evropi prepreka za pridruživanje naših država EU, jer će da jača ksenofobija u samoj Evropi, nego to direktno znači da će desničarske snage u našim društvima dobiti krila i da će nacionalistički i populistički lideri postati snažniji i dobijati saveznike u Evropi. To će pomoći osnaživanju njihovog legitimiteta ovde ili će se čak žmuriti na njihove represije, nasilja, izborne prevare, što se već i dešava. U svakom smislu, rast desnice u Evropi će imati negativne posledice po naš region.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Viši naučni saradnik Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu dr. Milivoj Bešlin ističe da je svaki obračun sa Titom, obračun sa antifašizmom.

- Dosadašnji, a verovatno i budući gradonačelnik Beograda najavio je izmeštanje Tita iz Kuće cveća, koristeći lažni, falsifikatorski narativ da je Tito bio antisrbin i slične nonsense a da on sam ne zna ili odbija da zna da se sa druge strane Tita nalazi fašizam, a ne nalaze se Srbi koji su se u svojoj većini u Drugom svetskom ratu borili protiv fašizma. Tito, koji je simbol jugoslovenskog antifašizma - svidelo se to nekom ili ne - bio je vrhovni komandant te pobedničke vojske. On nužno jeste simbol antifašizma i svaki obračun sa njim, ustvari je obračun sa našim jugoslovenskim, a to znači srpskim, hrvatskim, bošnjačkim, crnogorskim... antifašizmom, kaže dr. Bešlin.

Na ponovljenim izborima u Beogradu Vučićev SNS je odnio pobjedu. Kuda Srbija predvođena Vučićem ide i gdje će završiti?

- Srbija sa Vučićem ne ide u dobrom smeru, a gde će završiti, možda bih ovog trenutka izbegao da odgovorim jer ne mogu da vidim bilo kakav pozitivan ishod. Ipak, trebalo bi razložiti tu Vučićevu izbornu pobedu. On je nekad dobijao izbore bez puno manipulacija, s podrškom od 55 ili čak 60 procenata. Kako slabi njegov legitimitet - a slabi i kako slabi podrška koju on i njegova partija imaju - a slabi, on tako mora da se služi sa sve više i više prevara i falsifikata, izbornih krađa. Sad smo svedoci da ti izbori zapravo nisu izbori, nego puka izlaženja na glasanje, a da nemate stvarnu mogućnost izbora. Izbori se pretvaraju u grotesku, gde stotine autobusa iz manjeg bh. entiteta dolaze u Srbiju. Ti ljudi imaju pravo glasa na nacionalnim izborima, a iako je protivzakonito, glasaju i na lokalnim izborima, nelegalno im se upisuju mesta boravišta u Srbiji, pronalaze se šupe i lokali gde se njih stotinu ili 150 prijavi. To je sve farsa i znači da Vučić zapravo mora da iz izbornog u izborni ciklus koristi sve više manipulacija i prevara, ne bi li nekako navukao većinu. To, uz naravno užas da se dešavaju takve prevare, ipak daje ohrabrenje jer pokazuje da Vučić slabi. Na ovim izborima dobio je podršku od oko 40 procenata i samo ga je potpuna razjedinjenost i glupost srpske opozicije, njihov bojkot i mala izlaznost - a i on sam je podsticao bojkot izbora - dovela do toga da nekako navuče većinu. Uz, naravno, gomilu prevara i fantomskih birača.

Izborna (ne)volja

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Za sledeće izbore će morati da koristi još više manipulacija. U jednom trenutku građanima će da prekipi i više neće dopustiti da se izborna volja prekraja. Onda će se stvari dešavati, čini mi se, ne više na izborima, nego u javnom prostoru, sa velikim brojem prisutnih ljudi.

Nije tajna da je Zapadni Balkan, a naročito BiH, Srbija, te Crna Gora, posebna meta ruskih interesa. Zašto? Jesmo li svjesni opasnosti ruskog malignog utjecaja na koji mnogi godinama upozoravaju?

- Mi ovde jesmo svesni opasnosti ruskog utjecaja, odnosno svesni su oni koji su kritični prema njemu. Ali, imate puno onih koji podstiču taj utjecaj i koji ga koriste ne bi li postigli svoje, uglavnom vrlo destruktivne i nasilne, političke ciljeve. Ipak, veći problem je što demokratski Zapad, pre svega EU, pa i SAD nisu na vreme prepoznale sve opasnosti ruskog utjecaja u regionu i što su ostavile vakuum u politici prema regionu gde su ušli svi autoritarni režimi i njihovi utjecaji. Zapadne države su bile nedopustivo benevolentne prema onim političkim strukturama koje su ovde uvodile ruski utjecaj. Ne brinem se ja kada je u pitanju naša svest, meni je veći problem to što oni koji bi morali biti naše prirodno okruženje, dakle EU, ne čine ništa da prošire svoj utjecaj i što na vreme ne prepoznaju one političke strukture koje ovde uvode ruski utjecaj.