Ambasador Fitschen za Oslobođenje: Rezolucija o Srebrenici nije usmjerena protiv naroda

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik je otvoreno kritikovao da su Njemačka i druge nacije sponzori planirane rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojom 11. juli treba da bude proglašen godišnjim Danom sjećanja na genocid u Srebrenici. Šta kažete?
- Ujedinjene nacije su globalni forum svjetske zajednice, a planirana rezolucija nije ni prva ni jedina rezolucija kojom bi Generalna skupština ustanovila jedan međunarodni dan sjećanja. Već 2005. godine Generalna skupština je proglasila 27. januar Međunarodnim danom sjećanja na holokaust - uzgred, uz izričito sudjelovanje Njemačke.
Haške presude
Generalna skupština je još 2003. odlučila o Međunarodnom danu sjećanja na genocid Tutsija u Ruandi. Bosna i Hercegovina se tada pridružila objema rezolucijama. Zajedno sa Ruandom i pristalicama iz cijelog svijeta sada se zalažemo za to da se i žrtvama genocida bosanskim muslimanima u Srebrenici 1995. godine oda počast u sklopu dana sjećanja.
Zašto se baš Njemačka toliko zalaže za Dan sjećanja na genocid u Srebrenici?
- Mi ovo vidimo i kao lekciju izvučenu iz specifično njemačke prošlosti. Njemačka - kao i sve države ugovornice Konvencije o genocidu - imaju obavezu spriječiti genocid, a mi tu dužnost shvatamo vrlo ozbiljno.
Sprečavanje genocida
Mi se globalno i u svakom trenutku zalažemo za sprečavanje genocida. To upravo proizlazi iz naše vlastite istorijske odgovornosti. Zato je za nas bilo od velikog značaja da učestvujemo u proglašenju Dana sjećanja na holokaust 2005. godine - jer samo iz saznanja o zločinima iz prošlosti proizlazi snaga za pomirenjem i volja da se spriječi njihovo ponavljanje. I zato se zauzimamo za to da masakr u Srebrenici, koji su međunarodni sudovi kvalifikovali kao genocid, bude priznat Međunarodnim danom sjećanja.
Milorad Dodik optužuje predlagače ovog prijedloga rezolucije da imaju antisrpske motive. Što mislite o tome?
- Pročitajte tekst: Tekst Rezolucije dokazuje upravo suprotno. Odaje počast žrtvama i usmjeren je protiv radnji kao što su negiranje i veličanje genocida, ali ne protiv pojedinačnih država, naroda ili određenih grupa. A i u presudama međunarodnih i domaćih krivičnih sudova, počinioci zločina u Srebrenice nisu osuđivani zbog svoje nacionalnosti ili etničke pripadnosti, već zato što je njihova lična krivična odgovornost dokazana u procesu zasnovanom na vladavini prava.