300 miliona eura! - Ivan Vidović za Oslobođenje: Ulaganja Hrvatske Hrvati nisu osjetili
Predstavnici nekoliko stranaka sa hrvatskim predznakom sastali su se nedavno u Tomislav-Gradu i Žepču. Hrvatska viteška stranka (HVS) je najavljivala saradnju sa opozicionim strankama koje su napravile otklon od politike HDZ-a i njenog lidera Dragana Čovića. Šta je urađeno?
- Suradnja je neophodna. Jedino snažan blok političkih stranaka okupljenih oko ideja suprotstavljenih onome što je politika HDZ-a danas može artikulirati jasan stav na hrvatskoj političkoj sceni u BiH. Raduje me suradnja, a vjerujem da ćemo i mi kao HVS imati svoje mjesto u tome. Politika HDZ-a BiH, odnosno Hrvatskog narodnog sabora BiH se treba mijenjati ili ćemo ju promijeniti. Mislim da će HDZ, odnosno stranke okupljene oko HDZ-a, a što čini današnji HNS, dobiti pravu konkurenciju ako budemo istiniti i maknemo privatne interese.
Čovićevi kantoni
S obzirom na trenutnu političku situaciju u BiH, a i u regiji, pogotovo je izraženo pitanje Hrvata u BiH jer su ove godine izbori i u Republici Hrvatskoj i u BiH. Krenut ću od činjenice da je HVS osnovan baš iz razloga da se Hrvatima Viteza, a u budućnosti i Županiji središnja Bosna, omogući politička opcija koja je neovisna o HNS-u i HDZ-u BiH, pa i samom HDZ-u 1990, koji slijepo slijedi politike Dragana Čovića, zbog čega sam istupio iz HDZ-a 1990 i osnovao sa partnerima i prijateljima HVS.
Komentirajući sastanke nekoliko predsjednika političkih stranaka sa hrvatskim predznakom, mogu reći nekoliko činjenica. Ako mogu primijetiti da na tim sastancima glavnu riječ vodi Ilija Cvitanović, što je i logično, jer su tu možda i najjači, odnosno imaju najveću stranačku i biračku infrastrukturu, dok su novoosnovani HDS Ive Tadića, kao i ostale stranke dosta manje, ali bismo zajedno mogli postići nekakav rezultat. Međutim, zajedništvo oporbe mora da bude pravo zajedništvo, ne kalkulacija.
U kojoj mjeri izbori u Republici Hrvatskoj utiču na Hrvate u BiH?
- Naravno da utječu, smatram da su osobito važni. Hrvati u BiH su većim dijelom hrvatski državljani i imaju pravo aktivnog sudjelovanja u tom procesu. Hrvati u BiH su samim time i europski državljani, te s tim u vezi držim da su izbori u RH dvosmjerna interakcija, mi biramo zakonodavnu vlast u RH, a na taj način donosimo europski duh i europsku vrijednost u BiH. Doista mislim da je to tako, jer su Hrvati i državljani BiH. Za nas je važno da RH ima takav odnos prema nama i prema BiH, uostalom, ima i ustavnu obvezu skrbiti o Hrvatima u BiH.
Kako i koliko izbori u RH utječu na Hrvate u BiH, govori činjenica da će Dragan Čović proglasiti neradni dan u BiH na dan održavanja izbora u RH, što je čisti nonsens i apsolutno neizvodivo, barem na području BiH. U Čovićevim kantonima možda da, a to je i dokaz nejednakosti Hrvata Posavine, Usore, Žepča, srednje Bosne, pa i cijele BiH, izuzev ranije spomenutih Čovićevih kantona.
- Nedavno je javno objavljeno kako je RH u BiH preko svog Ureda za Hrvate izvan RH u zadnjih osam godina uložila u projekte Hrvata više od 300 milijuna eura. Možda i jesu uložili toliko, ali Hrvati to nisu osjetili, barem ne u Vitezu.
Kako se izboriti za ostanak mladih u BiH?
- Politike podjela i stalnih sukoba oko tema koje su dio naše zajedničke prošlosti trebaju prestati, jer u principu od toga nema ništa. Jedinu korist na taj način stječu političke elite koje u nedostatku ideja koje treba nuditi vlast nude sukobe koji dijele narod, a koji je ionako dovoljno podijeljen. Mladi ljudi, bez obzira na to ko je u pitanju, da li Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, traže ono što čini kvalitetu života. To su pitanja kojim se vlast treba pozabaviti. Nažalost, danas u BiH ne postoji niti jedna ozbiljna aktivna mjera pomoći mladim ljudima, dok ih na Zapadu upravo te stvari čine zadovoljnim.
Da li Hrvati u srednjoj Bosni ili Posavini imaju istu vrijednost u očima političkih lidera Hrvata kao Hrvati u Hercegovini?
- Ljudi u Hercegovini su na bolji i organiziraniji način izborili svoj status. To je činjenica koja se ne može zanemariti. Ljudi iz Hercegovine su na čelima ministarstava, javnih poduzeća, ključne su figure u institucijama gdje su novac i moć, općine u Hercegovini su razvijenije i u njih se ulaže više javnog novca koji dolazi s viših razina vlasti.
Šutnja (ni)je zlato
Zašto je to tako? Zato što imaju svoje kadrove u institucijama na višim razinama. Sramotno je da središnja Bosna nema Hrvata ministra u Vladi Federacije BiH po nizu osnova. U tom smislu treba uputiti kritiku našim zastupnicima iz Bosne, jer nisu kadri na adekvatan način izboriti poziciju koju Hrvati iz Bosne zaslužuju, nego slijepo slušaju stranačke direktive u strahu za vlastiti status. Bolje šutjeti i složiti se, nego remetiti definirane stranačke politike.
