2023… 2024… - Sretna nam nova 1987.
U godini iza nas ostali smo bez Dževada Karahasana (1953), a mogao je još duuugo i puno. I bez Dubravke Ugrešić (1949). Otišli su bestragom Marko Vešović (1945) i Milan Kundera (1929), Harry Belafonte (1927), Fernando Botero (1932), Sinéad O’Connor (1966). Otišao je i onaj što nam je prvi zapjevao o našoj sudbini, o Europi, Toto Cutugno (1943). Umro je i naš Vlado Pravdić (1949). Naš svijet bez njih je obeshrabrujući. Naš je svijet bez njih kljakav i škrbav.
Život kojem idemo u susret pun je ratova, laži i oružja svih vrsta, bolesnih takmičenja i sukoba sa pojedincima, sa susjedima, sa rođacima, narodima, državama, sa savezima i vaselenama...
Megaprijetnje
Ponešto lijepo i dobro se desilo neslavne 2023: značajno su napredovala istraživanja o Parkinsonovoj bolesti. Znanstveni časopis The Lancet Neurology objavio je studiju koja ukazuje da je nakupljanje proteina alfa-syncleinea u mozgu povezano sa nekim oblicima bolesti.
Ovo bi otkriće moglo utrti put ranoj dijagnozi, jer se ova neurodegenerativna patologija do sada mogla dijagnosticirati samo na temelju fizičkih znakova. U novembru je Marc Gauthier, 61-godišnji pacijent uznapredovalog stadija bolesti, nakon 25 godina, prohodao zahvaljujući neuroprotezi ugrađenoj u donji dio leđa. Proces je jednostavan: proteza šalje ultrapreciznu električnu stimulaciju motoričkim živcima koji upravljaju mišićima nogu, i pokreću ih. U 2024. će novih šest pacijenata biti uključeno u kliničke probe ove proteze.
Amazonija, najveća tropska šuma na svijetu, kojom protiče stotine rijeka, čini nam se jako daleko. Ali: jedno od obećanja koje je brazilski predsjednik Lula, na dužnosti od 1. januara 2023. dao u predizbornoj kampanji, počelo se ostvarivati. Tiče se svih nas: svesti krčenje šuma na nulu. Amazonija se prostire na 6,9 milijuna km² u devet zemalja Južne Amerike i predstavlja 5% površine Zemlje. Deforestacija Amazonije je u 2023. smanjena za 22,3%. Prema podacima brazilskog Instituta za istraživanje svemira, objavljenim u novembru, postignuta je najniža razina sječe u posljednjih pet godina. To je odlična novost za Zemlju i desetine hiljada životinjskih i biljnih vrsta koje žive u ‘zelenim plućima’ planete.
Smanjenje krčenja šume je omogućilo da se izbjegne emitovanje 133 milijuna tona CO2, tj. 7,5% od ukupne emisije Brazila. Uklanjanje stabala bez pošumljavanja uzrokuje gubitak biljnih i životinjskih staništa, narušava biološku raznolikost i ima direktan negativan utjecaj na klimu, okoliš i zdravlje ljudi.
Dok ovo pišem, svi TV kanali prenose uznemirujuće događaje nakon srbijanskih parlamentarnih, pokrajinskih i izbora u 65 općina i gradova, uključujući i Beograd. Kakva li će tek biti 2024. kad će slični izbori biti u velikom broju država: od njih 195 na svijetu, u 61 državi će biti predsjednički, ili parlamentarni izbori, ili oboje. Da navedem Alžir, Rumunjsku, Finsku, Bjelorusiju, Iran, Irsku, Libanon, Slovačku, Belgiju, Sjevernu Makedoniju, Hrvatsku, SAD, Ukrajinu, Palestinu... I sljedeći izbori u EU su u junu 2024. Prvog januara 2024. Belgija preuzima predsjedavanje Europskim vijećem, a u julu nastavlja Mađarska. U januaru su i predsjednički izbori na Taïwanu.
Ova, 2024. godina može biti sve osim mirno more. Uskogrudno misleći, nama je nažalost važno hoće li biti “I Vuk sit, i svi Srbi na broju. Desi li se takvo nešto, šta će biti sa onim... i mirna Bosna”.
I opet na TV: Indija raspoređuje razarače na Arapsko more nakon napada na brod povezan sa Izraelom. Ukrajina snižava dob za mobilizaciju. Najmanje 113 ubijenih u pokolju u središnjoj Nigeriji, Ukrajina izvela zračni napad na krimsku luku, Rusija potvrdila da je pogođen njen brod... Putin pred kamerama recituje pripremljen tekst: zahvaljuje ministru obrane Šojguu za zauzimanje Marinke. Ukrajinci demantuju...
U ubilačkom napadu 7. oktobra na Izrael ubijeno je oko 1.140 ljudi i odvedeno 200 talaca. Hamas je 23. decembra objavio da je izraelska vojska u pojasu Gaze ubila 20.258 Palestinaca. Hara zadah smrti. Hamas drži još 129 izraelskih talaca u Gazi. Međunarodna zajednica je jako zabrinuta.
Ove godine igrat će se UEFA europsko nogometno prvenstvo u Njemačkoj: BiH se nije plasirala, ali zato jesu Slovenija, Hrvatska i Srbija. Za sada se traži preko 20 milijuna ulaznica. Održaće se, ako bude sreće, i Olimpijske igre u Francuskoj. Dnevne i tjedne karte javnog prijevoza u Parisu su udvostručene: umjesto 2,10 cijena će iznositi 4 eura, dnevna karta će biti 16 eura, a tjedna 70. Kako je lijepo, a jeftino, što kod nas sve može pješke. Olimpijske igre su osim zarade, prije svega savršen instrument soft power državnih administracija. Sportska diplomacija nije samo kulturne naravi, ona je i zamjena za rat. Kako je hladni nadomjestio ‘vrući’, sportska diplomacija je zamijenila oružani sukob.
2024. ćemo obilježiti 55 godina kako je čovjek zakoračio na Mjesec, i 25 godina kako je uveden euro. Predsjednica Centralne europske banke tim povodom kaže: “Dostigli smo poziciju u kojoj ljudi odvajaju institucije od njihovih politika, što je dokaz uspjeha eura. Mogu voljeti ili ne politike Centralne europske banke. Ali se više ne postavlja pitanje da li je euro bio dobar ili loš izbor.”
2024. je i nepodnošljivih 10 godina ruske aneksije Krima. “Praveći od Krima simbol ponovnog legitimnog osvajanja pod imeniteljem ‘povratak u majčicu domovinu’, ruski je režim namjeravao napraviti tabulu rasu od ‘povijesnih grešaka’ 1954. i 1991. I ne namjerava se zaustaviti.”
Nakon što je predsjednik Macron, uoči rata u Ukrajini, tvrdio da je NATO u stanju cerebralne smrti, 2023. je bila prilika za vaskrsnuće Atlantskog saveza, starog 75 godina i za širenje članstva neutralnim državama. Amerika je opet kolovođa i u Ukrajini i u Palestini.
U knjizi “Megaprijetnje” autor navodi da se serija kriza ne samo akumulira, nego se one međusobno hrane: rat u Ukrajini i u Gazi, klimatski poremećaji sa nezapamćenim požarima i poplavama koje proizvode klimatske migrante, pandemije koje paraliziraju ljudske aktivnosti i finansijska nestabilnost koja ukazuje da svijet nije izvukao poduke iz krize 2008. Uspon nacionalizma i populizma djeluje kao jedini odgovor na prijetnje.
Logično, postali smo unezvijereni i strah nam se uvukao u kosti: “Programirani smo stalno procjenjivati rizike, to je naša i sreća i nesreća. U slučaju lažne uzbune, ne možemo isključiti strah. Rizik da neko umre u komercijalnom letu je 0,0000005%. Ali jedan od šest Nijemaca se boji putovati avionom. Nema veze što je to iracionalan scenario, strah je realan. Ako se neko plaši, ne može mu se osporiti taj strah. Možemo pokušati osloboditi ga se. Kako? Izgovoriti naše bojazni, gledati ih u lice, i biti (ponovno) solidarni.” A naš strah u BiH, nije iracionalan. Naprotiv.
Napadom na Ukrajinu Putin je proizveo u Europi, prvi put nakon 1945, agresiju koju je Povelja Ujedinjenih naroda namjeravala zauvijek iskorijeniti i zabraniti. Ruski razlozi su višestruki, a prevashodno su vezani za njenu geopolitičku poziciju na raskršću između EU na Zapadu i Ruske Federacije na Istoku. Navodno iracionalan strah i obrana interesā koje - mi mislimo - niko ne ugrožava. To je razlog zbog kojeg Rusija, nakon raspada SSSR-a, ne prihvaća neovisnost Ukrajine, i naročito ne vari ukrajinski pokušaj približavanja Europskoj uniji i NATO-u (indirektno Sjedinjenim Američkim Državama), “jedinoj organizaciji koja je sposobna jamčiti njenu neovisnost i stabilnost”.
25. decembra sam u čudu gledala kako Volodymyr Zelensky, dekretom iz jula ove godine, objavljuje da će se ubuduće Božić u Ukrajini obilježavati prema zapadnom, gregorijanskom kalendaru, a ne kao do sada prema julijanskom kalendaru, 7. januara, kao u Rusiji. BBC je naveo da “Odluka, da se Božić preseli u decembar, predstavlja dio serije mjera koje je Ukrajina poduzela prethodnih godina u cilju distanciranja od Moskve. Riječ je o nastavku značajnih kulturnih promjena u zemlji. To je posljednji u nizu pokušaja iskorjenjivanja ruskog utjecaja u Ukrajini”. I namjera Kyiva da se uskladi sa Europom.
Već 2022. mnogi su Ukrajinci, većinom pravoslavci, samoinicijativno Božić slavili 25. decembra. Sada je to ratificirala i Ukrajinska pravoslavna crkva, koja je prvi put - promijenila kalendar. Kakva je perspektiva ruske invazije na Ukrajinu objasnio je François Heisbourg, Senior adviser za Europu na Međunarodnom institutu za strateške studije u Londonu: “Rusija smatra da Ukrajina nema pravo na vlastito postojanje. Bez obzira kakav će biti vojni rezultat na terenu, Rusija neće prestati obnavljati izgubljeno carstvo, sve dok je vode individue koje tako misle. U Ukrajini, koja se bori za svoju egzistenciju, ne može biti kompromisa: jedna strana će izgubiti, a druga dobiti, i to je sve.”
Da pogledamo malo dalje, možda djeluje manje bolno? U perspektivi predsjedničkih izbora u januaru na Taïwanu, istraživanja Akademije Sinica su pokazala da 40% posto njegovih žitelja očekuje da će rat izbiti u narednih 10 godina. Njih 5,6% misli da nema nikakve šanse za ratni sukob na otoku, kojem Kina ne da mira.
U našem susjedstvu je nekadašnji okupator Turska, koja je bila prisvojila veliki dio Balkana i tu ostala četiri stoljeća, 2023. proslavila 100 godina turske republike, a njen reis Erdogan, kojem je lokalni šef dinastije navodno ostavio našu domovinu u amanet, na izborima 2023. je bez iznenađenja uspio uzeti i treći predsjednički mandat. “Ova pobjeda ukazuje na popularnost njegovih političkih opredjeljenja, na unutarnjoj i vanjskoj sceni - uprkos sve autoritarnijem karakteru njegovog režima.” Međunarodno pozicioniranje Turske, članice NATO, nezaobilazan je faktor u odnosu na SAD i EU. Mada, čuje se, da se uprkos Reisovom formalnom zelenom svjetlu, u turskoj administraciji još raspravlja o budućem članstvu Švedske u NATO-u. 2023. država je promijenila slova u svom nazivu. Kako se na engleskom do sada pisalo, Turkey, značilo je da je Turska – ćurka.
Kao promptnu reakciju na rusku invaziju na Ukrajinu, Gruzija, Ukrajina i Moldavija u strahu su februara 2022. zatražile prijem u članstvo EU. U decembru je Tbilisiju potvrđen status kandidata, a Ukrajina i Moldavija su pozvane na pregovore. Nažalost, rat je nekome brat, a nekome samo rat. Misija BiH u Bruxellesu otvorena je usred rata 1993. ali 30 godina vikanja “u pomoć” Europskoj uniji ne znači ništa. Jednako kao ni Centralnoj europskoj banci službena valuta euro bez pokrića u Crnoj Gori.
Kosovo je 17. februara 2023. obilježilo 15 godina neovisnosti. Novonastalu državu Srbija nije priznala i koplja se i dalje lome. S jedne strane, Srbiji je to hipotetski ugrozilo članstvo u EU, a s druge strane izaziva redovite napetosti sa obje strane granice. Kriza koja je izbila u ljeto 2022. izazvala je silovite manifestacije na sjeveru Kosova između srpske populacije, policije Kosova i vojnika NATO-a.
Činjenica jeste da je od ruske invazije na Ukrajinu Srbija sačuvala jake veze sa Rusijom, što ju je izoliralo na regionalnoj sceni. Posljednjih godina Rusija naglašeno, kao iskusna prostitutka, sa kalašnjikovim u čarapi, šarmira i zavodi po Zapadnom Balkanu – da bi se suprotstavila zapadnom utjecaju. Ali nije jedina: u takmičenju učestvuju i Turska i Kina, sa svojim Putevima svile, koji tako bezazleno zvuče, prvenstveno iz gospodarskih razloga. “Agresija Rusije u Ukrajini, potpomognuta autoritarnim režimima Kine – i drugih – otvoreno stavlja pod znak pitanja međunarodni poredak utemeljen na pravilima”, izjavio je Mircea Geoanã, zamjenik generalnog tajnika NATO-a.
Kao i sa pričom o Ukrajini, kolijevci pravoslavlja i onda i Rusije, toksični mit, kako je Kosovo kolijevka srpstva, sprječava Srbiju napredovati, demokratizirati se i približiti se Europskoj uniji - ako joj je to uopće cilj. Za sada je jedino sigurno da je bila i ostala samo - trublemaker.
Zabrana TikToka
A što se tiče Kine, Henry Kissinger, laureat Nobelove nagrade za mir od prije ravno 50 godina (kad su zbog ove dodjele dvojica članova Nobelovog komiteta podnijela ostavku), i koji je umro 29. novembra ove godine, povodom kineskih ambicija je izjavio: “U Washingtonu se kaže da Kina želi dominirati svijetom. Odgovor je da oni hoće biti moćni. Ne traže zavladati svijetom, u hitlerovskom značenju riječi. Ne misle tako, i nikada nisu tako zamišljali svijet.” Kissinger je osobno radio na približavanju SAD-a i Kine, i osim zbog okončanja rata u Vijetnamu, baš je zato dobio Nobela. Ali – to je bilo jako davno. O kineskom soft poweru puno govori podatak da je francuski predsjednik Macron na Tik Toku i da i tako redovito komunicira sa svijetom. Ali: svim zaposlenima svoje administracije zabranio je upotrebu Tik Toka na službenim telefonima.
2023. osim SAD-a i Rusije, devet država raspolaže vlastitim lanserima satelita, oruđem koje ih čini svemirskim silama: Francuska, Japan, Kina, Velika Britanija, Indija, Izrael, Iran, Sjeverna i Južna Koreja.
U Velikom atlasu 2024. stoji da devet zemalja ima nuklearno naoružanje, a njih pet je uključeno u TNT – Ugovor o neširenju nuklearnog oružja iz 1968. Uprkos osporavanom statusu, oružje je raspoređeno u cilju prevencije agresije u okviru doktrine “sprječavanja” i danas ostaje odlučujući faktor međunarodnih odnosa. Tih pet zemalja pridružile su se nuklearne sile koje nisu potpisale TNT: Izrael, Indija, Pakistan i Sjeverna Koreja. Devet zemalja posjeduje nuklearno oružje: 14.500 komada, podatak koji je navodno stabilan, ali sakriva značajne razlike. Rusija i SAD su vlasnice 92% svjetskog nuklearnog arsenala. Naravno da sile bdiju nad modernizacijom svog asortimana da poboljšaju performanse, pouzdanosti i sigurnost.
Sjećam se one pjesme Đorđa Balaševića Samo da rata ne bude, ludila među ljudima iz 1987. I on je umro. A mogao je još duuugo i puno.
Sretna nam nova 1987. Samo da rata ne bude.
