Izbor Marka Ruttea je dobar signal za našu zemlju: BiH ostaje pod lupom NATO-a
NATO-saveznici zvanično su izabrali nizozemskog premijera Marka Ruttea za novog generalnog sekretara najvećeg vojnog saveza. Rutte će preuzeti dužnost generalnog sekretara 1. oktobra, kada mandat Jensa Stoltenberga ističe nakon deset godina na čelu NATO-a. Rutte je zahvalio saveznicima na podršci i izjavio da se raduje preuzimanju funkcije 1. oktobra.
Rutte je na društvenim mrežama istakao da je Alijansa bila i da će ostati kamen temeljac kolektivne sigurnosti.
Jače istočno krilo
Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om BiH, smatra da je izbor Ruttea dobar signal za cijeli prostor jugoistoka Evrope, pogotovo za Bosnu i Hercegovinu, jer nizozemski premijer jako dobro zna našu zemlju.
- On je kroz proces priključenja BiH, kroz EU, upoznat sa razinom kompleksnosti izazova s kojima je BiH suočena. Stoga vjerujem da ćemo u osobi Marka Ruttea imati nekog ko će zasigurno potpomoći euroatlantske integracije BiH. Ne očekujem da će doći do bilo kakve promjene paradigme spram BiH, dapače, vjerujem da će ona biti samo čvršća i jača u odnosu na ono što je odlazeći glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza rekao, a to je da su BiH i Moldavija zemlje koje trebaju posebnu i pozornost i posebnu, da tako kažem, pomoć Sjevernoatlanskog saveza, kaže Brkić za Oslobođenje.
Očekuje da će biti nastavljeno jačanje istočnog krila Saveza, jer ruska agresija na Ukrajinu i dalje traje nesmanjenom žestinom.
- Ne postoji nijedan razlog da se NATO-ovo istočno krilo ne jača, da se partnerstva između NATO-a i trećih zemalja ne jačaju, kao što je to slučaj sa BiH. Očekujem i da će i predstojeći samit na kojem će se i slaviti, ali i razgovarati o jako važnim globalnim sigurnosnim pitanjima, biti prigoda gdje će BiH, koja je pozvana da u određenoj formi tamo sudjeluje, iskaže svoj stav, a što je još važnije za nas, kao što smo prošle godine bili u Vilniusu na samitu NATO-a, i ove godine ćemo u određenoj formi biti u Washingtonu na samitu NATO-a jačajući partnerstvo, naglašava Brkić.
Bivši ministar odbrane Crne Gore Predrag Bošković ističe kako ga raduje činjenica da su bez većih problema i trzavica sve članice NATO-a dogovorile da Rutte bude sljedeći generalni sekretar, čime je pokazano da u NATO-u postoji jedinstvo.
- I sama pozicija gospodina Ruttea kao premijera Nizozemske dovoljno govori o tome da NATO želi da pokaže kako u narednom periodu hoće da se bavi bezbjednosnim pitanjima u Evropi na jednako kvalitetan način kao u prethodnom periodu, što znači da će sigurno vrata NATO-a biti otvorena za buduće članice koje imaju aspiracije da se priključe Alijansi, ocjenjuje Bošković.
Važnim smatra i to da imenovanja na funkcije u evropskim institucijama, također, prođu bez trzavica i da se formiraju tijela koja će nastaviti u kontinuitetu podržavati integraciju zapadnog Balkana u EU.
- Te poruke dosta znače za nas sve ovdje, pa i za samu BiH, otvarajući u potpunosti vrata BiH da postane punopravna članica NATO-a. Naravno, mnogo je to lakše reći nego uraditi, s obzirom na veoma kompleksnu situaciju u BiH i nadam se da će ove poruke i sam izbor gospodina Ruttea biti jedna dobra osnova da BiH ozbiljnije pristupi rješavanju unutrašnjih problema kako bi u bliskoj budućnosti postala članica, ističe Bošković.
Nikola Lunić, izvršni direktor Saveta za strateške politike iz Beograda, smatra da će u narednom periodu zapadni Balkan biti u još većem fokusu Alijanse.
- Naime, razvojem globalne geopolitičke situacije i, na kraju krajeva, geopolitičke histerije, ako ćemo biti iskreni u tom kontekstu, zapadna Alijansa neće dozvoliti sasvim sigurno na zapadnom Balkanu bilo kakvu destabilizaciju. Prema tome, kao što je u završnom saopštenju NATO-samita u Vilniusu zapadni Balkan bio definisan kao region od strateškog interesa za NATO, takav će i ostati. Posebno Bosna i Hercegovina. NATO će nastaviti sa pružanjem pune podrške suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Osuđivaće, kao što je i do sada, bilo kakvu secesionističku retoriku, a nastaviće sa paketom pomoći za izgradnju odbrambenih kapaciteta na nivou saveznih institucija. Prema tome, od Bosne se očekuju reforme ne samo u vladavini prava nego u ekonomskoj i odbrambenoj politici. Neće biti brze odluke, međutim, u kontekstu ovakvih brzih geopolitičkih izazova možemo očekivati ne samo podršku BiH nego možda čak i neku vrstu pritiska da se što pre integriše u kolektivni sistem bezbednosti, mišljenja je Lunić.
Dva narativa
Petar Arsovski, politički analitičar iz Skoplja, smatra da je izbor Ruttea povezan i sa njegovim političkim stavovima o NATO-u, ali i proširenju EU.
- Cijela ova regija, pa samim tim i BiH, posebno je u fokusu NATO-a baš zbog ovog čudnog narativa koji se pojavljuje u Bosni u posljednje vrijeme, koji je malo bipolaran. Sa jedne strane, počinjemo pregovore s EU, sa druge imamo Dodikov narativ “dijelićemo Bosnu”. Ta dva narativa, koja su totalno nekompatibilna, nešto je što NATO-u nameće kao fokus stabilizaciju cijele regije. I u tom smislu mislim da će napori Alijanse preko Partnerstva za mir i preko ubrzanja mogućeg članstva Bosne u NATO biti u fokusu generalnog sekretara, zaključuje Arsovski.
