Josip Brkić otvoreno: Što je veći otpor, sve smo bliži NATO-u
Josip Brkić, zamjenik ministra vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju sa NATO-om BiH, kaže da ovo tijelo državnog Parlamenta sada ima veće ovlasti
Gospodine Brkiću, u javnosti je bilo mnogo polemike oko samog imena Komisije. Ima li Komisija za saradnju sa NATO-om danas više sadržajno ovlasti nego ranija Komisija za integracije?
- Samo ime se koristi, odnosno promjena imena, kod nas u dnevnopolitičke svrhe. I to ne doprinosi procesu integriranja Bosne i Hercegovine u Sjevernoatlantski savez. A sadržajno, danas, možda čak više nego ranije, Povjerenstvo za suradnju sa NATO-om ima više i ovlasti, odnosno ingerencija.
Mali koraci
Stvari koje su iza nas i stvari koje će tek biti pred nama realizirane u ovoj godini, potvrđuju ovo što vam govorim. Postajemo društvo kratkog sadržaja. Čitamo naslove, ne čitamo sadržaj. Sadržaj je bitan, a u sadržaju se zasigurno ništa nije promijenilo nagore.
Članstvo BiH u Sjevernoatlantskom savezu je jedan od dva ključna vanjskopolitička cilja, a postao je i zakonska odredba. No, kako ostvariti taj cilj s obzirom na to da pitanje članstva ima mnogo političkih prijepora?
- Nije tajna da u BiH ne promišljamo svi isto kada govorimo o pitanju članstva BiH u NATO-u. Srpski konstitutivni narod, u prvom redu - bilo sa pozicije, bilo sa opozicije - protiv toga je u ovom trenutku. Mi provodimo politiku malih koraka da se to promijeni. Geostrateška situacija oko BiH u Europi razumnom čini sljedeće korake da idemo ka članstvu, jer taj kišobran NATO-a, ne samo u sigurnosnom nego u svakom drugom smislu, nešto je što nama treba. Danas članstvo nije tema ni NATO-a, niti bismo mi cjelokupno kao država danas bili spremni za članstvo. Važno je da ispunjavamo onoliko koliko se dogovorimo sa Sjevernoatlantskim savezom, a za sada nam to jako dobro ide.
Koliko upravo to opiranje članstvu doprinosi i opravdava sam interes Saveza za BiH?
- Čim se opirete članstvu u NATO-u, pokušavate ili otvarate prostor drugima, trećima. Bilo da su to treće države, treće regije, treće ideologije, koje nisu imanentne nama u BiH ili prostoru jugoistoka Europe, po svakom našem, bilo povijesnom, kulturološkom kakvom god hoćete backgroundu, koji mi baštinimo. Činjenica da je ruska agresija na Ukrajinu, odnosno njen nastavak, mnoge države koje su bile tradicionalno neovisne gurnula prema članstvu u NATO-u, govori o tome koliko to članstvo daje jamstvo sigurnosti, opet ne samo u tom vojnom nego u cjelokupnom smislu. Smatram da jako opiranje, pogotovo ako je neargumentirano i neracionalno, u principu više otvara mogućnosti NATO-ovog prisustva u BiH i naše suradnje s njima.
Prema članstvu u Alijansi krenula je i historijski neutralna Švedska. Kako gledate na to?
- Pozdravljam odluku Budimpešte da u ovom povijesnom trenutku razumije koliko je važno širenje Sjevernoatlantskog saveza. Kao što ste rekli, tradicionalno neutralna Švedska je prepoznala ovaj povijesni trenutak, izazov i odlučila ojačati sjeverni dio, sjeverno krilo Sjevernoatlantskog saveza. Za BiH je to jako važna i dodatna potvrda kako je politika otvorenih vrata živa i da mi koji radimo na tome da se BiH integrira u Sjevernoatlantski savez imamo vrlo jasnu poruku da su vrata otvorena onda kada mi ispunimo naše uvjete.
Posljednjih mjeseci smo imali posjete generalnog sekretara, ali i njegovog zamjenika sa ambasadorima NATO-a. Koliko su one važne?
- To su vrlo jasne potpore ovom Vijeću ministara, predsjedateljici Krišto, da nastavimo sa reformama u kontekstu i Europske unije i NATO-a. Sve reforme koje se čine i na europskom i na euroatlantskom putu su u principu paralelne i čine mnogo toga dobroga i pozitivnoga. Posjeta glavnog tajnika, nakon toga posjeta NAC-a, Sjevernoatlantskog vijeća, predvođena zamjenikom glavnog tajnika, u vrlo kratkom vremenu vrlo jasno daje signal da je NATO tu za BiH, a da smo mi ti koji će odrediti jačinu, intenzitet i brzinu našeg pristupanja NATO-u na temelju našeg unutarnjeg konsenzusa.
Vrijednosti demokratije
No, temeljno je da se do sada dostignuta razina integriteta i integracija, bilo Oružanih snaga, bilo kojeg drugog društvenog segmenta ne može derogirati, nego jednostavno možemo samo na tome nadograditi BiH prema Sjevernoatlantskom savezu.
Koliko je NATO potreban našoj zemlji, s obzirom na činjenicu da je tokom ovih važnih posjeta potcrtano prisustvo stranog uticaja u regiji naročito u BiH?
- Maloprije sam rekao da politika ne prepoznaje zrakoprazni prostor. Ukoliko vrijednosti NATO-a, vrijednosti Europske unije, vrijednosti demokracije, razvijenog svijeta ne popune prostor u Bosni i Hercegovini, imamo, kao što rekoh, treće države, treće regije, treće ideologije koje su ili spremne ili su već ovdje i žele popuniti taj prostor. Stoga je jako važno da je NATO prisutan u sveukupnom političkom dijalogu, kao što je bio ranije i kao što će se nastaviti u 2024, gdje će BiH koncem godine, u listopadu, biti domaćinom simpozija, partnerskog simpozija NATO-a 360, nakon Summita NATO-a možda jednog od najvećih skupova koje Alijansa organizira sa zemljama partnerima. Dodaću tome da smo u svim dosadašnjim kontaktima iskazali želju, interes i očekivanje da budemo pozvani i na sljedeći Summit NATO-a, odnosno njegovu 75. obljetnicu, koja će se ove godine održati u Washingtonu.
