Muslić za Oslobođenje: Ovo je generacijska prilika, budućnost BiH je u benefitima EU
Gospodine Musliću, hoće li Bosna i Hercegovina opravdati šansu koju je Evropa pružila time što je u decembru 2022. godine našoj zemlji dodijelila kandidatski status?
- Vjerujem da hoće, jer mi nemamo vremena da trošimo. Ovo je generacijska prilika da BiH otpočne pregovore s EU i da se približimo Evropskoj uniji kao našem krajnjem cilju.
Zakoni potrebni za dobijanje zelenog svjetla Bruxellesa su i dalje u statusu dogovaranja. Šta je sve sporno, osim sjedišta budućeg apelacionog odjeljenja Suda BiH?
- Najveće sporenje odnosi se upravo na sjedište apelacijskog odjeljenja Suda BiH. Cijenimo da to treba da bude u Istočnom Sarajevu.
Poštujmo obaveze
Drugo pitanje koje posebno treba uzeti u obzir i dobro analizirati je pitanje nadležnosti, jer mi nećemo pristati ni na kakvo umanjivanje nadležnosti sadašnjeg Suda u nekom budućem zakonu.
Zašto se izmjene Izbornog zakona BiH nameću kao jedno od ključnih pitanja za dobijanje zelenog svjetla u Bruxellesu?
- Mislim da je apsolutno nepotrebno kandidirati navedeno pitanje u funkciji pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji, odnosno otvaranju pregovora. Ono što treba da radimo je da poštujemo obaveze koje BiH ima u vezi sa implementacijom presuda Evropskog suda za ljudska prava. Ako ćemo razgovarati o izmjenama Izbornog zakona, tada moramo razgovarati i o doslovnoj implementaciji presuda, a ne partikularnim i parcijalnim rješenjima. Pogotovo ne onim rješenjima gdje bi se donio novi oblik diskriminacije bilo koga u BiH.
Svima je postalo jasno da oni koji sebe nazivaju europejcima i pozivaju na dogovor bez uslovljavanja upravo to rade. Da li Dragan Čović sam sebe upisuje na liste sankcionisanih?
- To morate pitati gospodina Čovića. Stvarno mi je teško komentirati koji su razlozi i da li će ti postupci voditi određenim sankcijama. Ono što znam, vjerujem da zna i šira bh. javnost na temelju onoga što smo čuli u medijima. Ali, ja bih stvarno volio da se okrenemo našoj budućnosti, da se konačno prestanemo vraćati nazad. Da prestanemo stvarati ambijent podjela, neslaganja, već da pokušamo u ovakvim složenim ustavnim okvirima, kako je to definirano Dejtonskim mirovnim sporazumom i Aneksom 4, što je naš Ustav Bosne i Hercegovine, da radimo u interesu svih onih desetina hiljada građana koji su birali državne zastupnike i zastupnike na drugim nivoima vlasti. Jer, građani su u oktobru 2020. godine izašli na izbore kako bi osjetili promjenu nabolje. A evo, sad imamo priliku da otvorimo pregovore sa Evropskom unijom i to bi definitivno bila promjena nabolje. Tako da za sve te priče, podjele, vraćanje unatrag, evociranje uspomena i nečega što nema nikakve koristi za živote građana BiH, smatram da o tome ne treba da razgovaramo.
Međutim, mi ne možemo da zabranimo bilo kome u BiH da iznosi svoj stav i da kandidira pitanje koje je njemu važno. Mislim da je mnogo važnije da ispunimo osnovne ili minimalne uslove koje je EU pred nas postavila, kao zajednica prema Bosni i Hercegovini kao državi, i da otvaranjem pregovora svi mi koji živimo u BiH osjetimo benefite kroz pristupne fondove, grantove i sve ono što nam treba u Bosni i Hercegovini. Da konačno riješimo pitanje infrastrukture, socijalnih, zdravstvenih i drugih problema koje imamo u BiH.
Domaća rješenja
Cijenim da je jedina generacijska šansa ispred BiH i, ako ne budemo dovoljno odgovorni, EU će zatvoriti vrata koja je otvorila Bosni i Hercegovini.
Kažete generacijska šansa, no kako gledate na posjetu Milorada Dodika Bjelorusiji i Rusiji?
- Ja bih bio sretniji da me pitate o posjetama Bruxellesu.
Je li sve izvjesnija Schmidtova odluka o nametanju rješenja kojima se osigurava integritet izbornog procesa?
- Nisam siguran. Očekivao sam da će u državnom Parlamentu biti usvojene tehničke izmjene Izbornog zakona. Jer, svi se kunemo u integritet izbornog procesa i želimo da stvarna volja građana, koja je ostvarena na biračkim mjestima na dan izbora, bude pretočena u izborne rezultate. Međutim, zbog složenog načina odlučivanja u Bosni i Hercegovini, ovaj pozitivni iskorak koji je uradio Predstavnički dom, nije uradio Dom naroda. Da li će se u perspektivi to uraditi, ja stvarno ne znam, ali želio bih da se desi i da se u državnom Parlamentu donose zakoni. Svaka odluka visokog predstavnika kojom se određeni zakon nametne je zapravo rezervna varijanta za potrebe funkcionalnosti izbornog procesa u BiH. Stvarno bih volio da se to desi u Parlamentu, a da visoki predstavnik nema potrebe da reagira. E sad, ako se mi ne dogovorimo i ne dođe do usvajanja zakona u državnom Parlamentu, visoki predstavnik ima ovlaštenja i može uvijek djelovati.
