Portret je slika samog umjetnika, a ne modela

Vlaho Bukovac: Portret Bele Čikoša u atelijeru, 1896./Goran Vranic
Vlaho Bukovac: Portret Bele Čikoša u atelijeru, 1896./Goran Vranić
Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Umjetnička galerija Dubrovnik predstavlja izložbu “Umjetnici o umjetnicima – likovni panoptikum”. Izložba je otvorena u četvrtak, 19. ovog mjeseca. Organiziratori ovog intrigantnog muzejskog showa su Umjetnička galerija Dubrovnik, koja ima status muzeja, i Nacionalni muzej moderne umjetnosti iz Zagreba.

Izložba je premijerno pokazana u Zagrebu prije dvije godine. Većina izloženih djela je iz bogatih fundusa Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti (nekadašnje Moderne galerije), uz nekoliko posudbi iz privatnih kolekcija. U dubrovačkoj verziji, postav je dopunjen radovima selektiranim iz zbirki Galerije u Dubrovniku. Zagrebački Nacionalni muzej moderne zatvoren je za javnost zbog obnove nakon potresa, pa je ovo dubrovačko gostovanje super prilika da se još jednom uroni u bogate zbirke jedne od vodećih muzejskih institucija u Hrvatskoj i sve spomenuto vidi uživo vlastitim očima. Pokazano je 80 portreta u mediju slikarstva, kiparstva, grafike i fotografije.

image

Miroslav Kraljević: Portret slikara Benkovića, 1912.

Izložba, kako joj i sam naziv kaže, uvodi promatrača u tajanstveni svijet umjetničkih ateljea i otkriva način na koji umjetnici gledaju i predstavljaju svoje kolege, ali i mentore i donatore. Prema priređivačima, ovo je ujedno i svojevrstan portret umjetničke scene, ambijenta u kojem žive i rade i portretisti i portretirani. Pokazana djela su iz razdoblja od kraja 19. stoljeća do naših dana. Međusobni portreti umjetnika uključuju niz sentimenata. Umjetnike povezuju prijateljstva, suradnja, poštovanje učenika koje iskazuju svojim profesorima, velike ljubavi. Na izložbi se mogu vidjeti, među ostalim, portreti slavnog Vlaha Bukovca i Bele Čikoša Sesije.

Nastavak vijesti ispod promo sadržaja

Ima i obrata kao u romanima. Misteriju poznate slike Zlatka Šulentića “Čovjek s crvenom bradom” otkrili su muzealci nakon pola stoljeća. Mladi regrut kojeg Šulentić slika u karlovačkoj vojarni 1916. je njegov prijatelj iz Petrinje Stanoje Jovanović, kasnije također poznati zagrebački slikar. Posebna zanimljivost su, kako se ističe, kombinacije portreta i autoportreta kolega umjetnika. Milivoj Uzelac uključuje lik prijatelja i kolege slikara Vilka Gecana u čitav niz svojih remek-djela, ovdje ga se može vidjeti kao elegantnog trendsettera na slici “U ateljeu boema”. Tu su i antologijski portreti omiljenih Dubrovčana, slikara Antuna Masle čiji je autor isto tako obožavani dubrovački slikar Ivo Dulčić. Ovaj portret slikara Masle, ulje na platnu iz 1965, glavni je vizual dubrovačke izložbe.

image

Ivan Meštrović: Portret gđe R.M. (Ruža Meštrović), 1915.

Umjetnički bračni parovi se često portretiraju. Na ovoj izložbi najupečatljiviji je portret gđe R.M. iz 1915, djelo genijalnog kipara Ivana Meštrovića koji porterira svoju tadašnju suprugu Ružu Klein Meštrović. U segmentu posvećenom brojnim portretima bračnih parova, umjetnika su i portreti Naste Rojc i Branka Šenoe, Mile Kumbatović i Otona Glihe i dr. Autorica izložbe je Lada Bošnjak Velagić iz zagrebačkog Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti, dubrovačke radove selektirala je Rozana Vejvoda. Bošnjak Velagić citira i čudesnog pisca Oscara Wildea: “Svaki portret što je slikan s osjećajem jest slika samog umjetnika, a ne njegovog modela.” Gostovanje uglednog muzeja iz Zagreba u Dubrovniku je perfektna šansa za ponovno upoznavanje s poznatim umjetnicima. Traje do 9. ožujka iduće godine.