(VIDEO) "Da se ne zaboravi": Švicarski političari i bh. dijaspora odali počast žrtvama genocida
Program u Zürichu/Mensud Alićušić
Tridesetogodišnjica srebreničkog genocida, kao i 30. godišnjica mira u Bosni i Hercegovini, obilježeni su u Zürichu, a sve u znaku UN-ovog priznanja 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici.
Organizatori programa su Matica Bosne i Hercegovine u saradnji sa NVO "Glas za Bosnu", te Mreža mladih CH.
Program je počeo okupljanjem prisutnih na Ciriṣ̌kom jezeru, da bi se poslije intoniranja drẓ̌avne himne mirnom ṣ̌etnjom i noṣ̌enjem transparenata stiglo na poznati Bellevueplatz ispred čuvene Ciriṣ̌ke opere i Bernhard-Theater, gdje se održao centralni program.
Okupljeni su u foajeu mogli pogledati izložbu umjetničkih radova bosanskohercegovačkih mladih umjetnika. A, na platou ispred ulaza Bijeli nišan s brojkom 8.372 i fotografija uplakane majke govorili su više do bilo kakvih riječi.
/Mensud Alićušić
U ime organizatora prisutne je pozdravila Aida Kalamujić, potpredsjednica Matice BiH sa sjediṣ̌tem u Zürichu. Pored iskazane dobrodošlice i zahvale na odzivu, podsjetila je na razloge ovog skupa i navela neke historijske činjenice iz agresije na Bosnu i Hercegovinu u periodu 1992-95 godine.
U prvom dijelu programa prisutnima su se obratili ṣ̌vicarski političari - dr. Gret Haller, bivṣ̌a predsjednica parlamenta i ombdusmen za ljudska prava u BiH u periodu 1996-2000, ispred grada Züricha skupu se obratio Raphael Golta, a ispred parlamenta, državni zastupnik Fabian Molina.
O nauč̣nom dijelu genocidu u Srebrenici, kao i posljedicama agresije na cjelokupno bosanskohercegovačko druṣ̌tvo govorili su naučni radnici, koji su na terenu vršili mnoge analize ili pak radili sa mlađim generacijama koje kroz familijarne drame nose traumu rata.
/Mensud Alićušić
Izlaganja prof. dr. Borisa Previṣ̌ića, Nataṣ̌e Mitrović i dr. Dilyare Müller-Suleymanove sa naučnog aspekta uz empirijske činjenice su od izuzetnog značaja za razumijevanje uzroka i planiranja genocida. Govoreći o deset faza genocida, naglaṣ̌eno je da je posljedna faza minimiziranje i negiranje genocida, ṣ̌to se upravo pokuṣ̌ava uraditi.
Opći zaključak je da se naučno dokazane činjenice moraju uvaẓ̌avati, te da se na njima treba temeljiti pomirenje i graditi zajednička budućnost.
Najemotivniji trenutak u toku programa bilo je svjedočenje preživjele žrtve genocida Elvedina Salihovića, u to vrijeme dvanaestogodiṣ̌njeg dječaka. Godinama nije smogao snage da iskaẓ̌e svoje traume, ali ovog puta je ispričao priču koju je moderator pročitao. Elvedin se duboko naklonio publici, izrazivṣ̌i zahvalnost na tome što se ne zaboravljaju srebreničke žrtve.
/Mensud Alićušić
A da se genocid ne smije i neće zaboraviti, da na njega treba podsjećati, dokaz su mladi druge i treće generacije rođeni vani. I na ovom skupu se pokazalo da je naṣ̌oj omladini itekako stalo do svojih korijena, a uzeli su veliko učeṣ̌će u samoj organizaciji. To se posebno vidjelo tokom panel diskusije, u kojoj je učestvovalo troje mladih aktivista: Meliha Alićuṣ̌ić, Kadira Mujkanović i Abdulsamed Brahović.
Kao generacija rođene u Ṣ̌vicarskoj, a porijeklom iz Bosne i Hercegovine, oni su veoma hrabro, argumentovano, bez bilo kakvih kompleksa, otvoreno i konkretno detektovali probleme i dali miṣ̌ljenja kako njihova generacija treba da gleda i aktivno učestvuje u kreiranju bolje budućnosti. Pozvali su mlade da ne budu pasivni posmatrači, nego aktivni sudionici.
/Mensud Alićušić
Uz veoma profesionalne muzičare i pomno birane numere, ova dvosatna manifestacija u posebno lijepom ambijentu, odrađena je na dosta profesionalnim nivou.
Prisutni su zasigurno imali ṣ̌ta "ponijeti" sa ovog dostojanstvenog skupa, kojeg su veoma profesionalno moderirali Sabina Kalamujić i Adnan Jakupović.
