Uspješni migranti širom svijeta: Odlazak u novo i nepoznato kao ključ uspjeha
Od kada je svijeta i vijeka ljudi se kreću. Prelaze i putuju preko gora i mora da nađu svoje stanište, svoj dom ili mjesto na kojem će se osjećati dobro i sigurno. Ta urođena radoznalost kao i instinkt preživljavanja pokretali su ljude još od samog početka nastanka ljudske vrste. Ubrati jabuku znanja i spoznati nešto novo je najveći pokretač koji one probuđene plamičke radoznalosti i želja može ugasiti samo novim putovanjima. "Tamo, tamo da putujem", kao što kaže pjesma i u nama stvara one lijepe iluzije da su pejzaži iza brda ljepši od pejzaža ispred našeg doma. Tako je to i biće dok je svijeta i vijeka. Od tragača za staništima, zaklonima i hranom, razvile su se civilizacije i svijet se mijenjao, a tako i predjeli naše lijepe planete Zemlje.
Različiti su uzroci i motivi zbog čega se pokrećemo i ostavljamo mjesto našeg rođenja i naših korijena. Samo o tim razlozima možemo pričati hiljadu i jednu noć i osvanuti sa nedovršenom pričom. Putovanja su nešto lijepo, ona su dar koji nam je dat da istražujemo i upoznajemo svijet oko sebe. Da idemo za nečim boljim i drugačijim. Da slijedimo naše snove, ili da mijenjamo sudbinu koja nam je predodređena. Hrabrost je uzeti stvar u svoje ruke i ići u nepoznato. U novi jezik, novu kulturu, nove ljude. Za to zaista treba imati kuraža i stisnuti zube i srce kada na pragu doma iz daljine vidiš majku, oca, braću, sestre, ili samo prazni dom. Nijedan početak nije lagan a kamoli početak iza dalekih gora i mora. Ali, upravo su ti hrabri migranti mijenjali svijet i činili ga boljim, ljepšim, naprednijim i drugačijim.
ZNATE LI KO JE ABDULFATTAH JANDALI?
Sigurno je da ne znate. Ali njegovog sina sigurno znate, jer je u svijetu tehnike donio revolucionarna otkrića. Da se vratimo Abdulu, koji je došao u Ameriku, iz Libanona, '50-ih godina. I sam je bio jako obrazovan i doktorirao je društvene nauke. Poslije je otvorio nekoliko restorana i između ostalog bio odgovarn za jedan kasino u Nevadi. On je samo jedan od miliona doseljenika koji su razvili Ameriku svojim biznisom. Ali u ovoj priči je važniji njegov sin, koji više nije jedan od miliona već jedan od velikih i nadarenih ljudi koji su promijenili svijet, osnivač svjetskog brenda Apple: Steve Jobs. Kada kažemo Steve Jobs, svi znaju o kome je riječ. Kada kažemo iPhone, onda svakako treba da znamo ko je i njegov izumitelj.
U toj ljepoti stvaranja i grandioznosti ne možemo da ne spomenemo arhitekticu Zahu Hadid, ženu koja je kreirala najspektakularnije građevine svijeta, kao obistinjenje njene raskošne mašte i gotovo magičnih sposobnosti da te famozne konstrukcije podari čovječanstvu. Od ideje do crteža, od crteža do djela. Od Bagdada do Londona. Od Londona i svjetskih metropola do Miamija. Žena koja će zauvijek ostati upisana u historiju svjetske arhitekture kao jedna od najvećih.
2010. godine časopis Fortune je objavio listu 500 najuspješnijih preduzeća u SAD-u, a pokazalo se da su 40 % tih preduzeća osnovali doseljenici - emigranti ili njihova djeca. Pored Applea možemo navesti i Google, Budwesier, McDonalds, IBM, General Electric, Colgate itd.
Odlazak u novo i nepoznato kao ključ uspjeha za novi briljantni početak i karijeru. Ne zaboravite da su ljudi koji se kreću, sele i migriraju hrabri i sposobni ljudi, spremni na borbu i rizik. Sjetimo se i velike naučnice i dobitnice dvije Nobelove nagrade Marije Curie. Otišla je iz Poljske da studira svoje voljene predmete u Francusku, i tu upoznala ljubav svog života Pierrea Curieja, bavila se dan i noć naukom, osnovala porodicu i dobila i drugu Nobelovu nagradu. Svijetu je podarila revolucionarna otkrića na kojima se bazira medicinska radiologija. Lijep primjer je i veliki Nikola Tesla, kojim se ponosi cijeli Balkan, kao čovjekom koji se rodio u tim lijepim ali i čudnim vrletima, u kojima bi teško uspio sa svojim kapacitetom i osobenošću. Veliki um je trebao i zemlju žednu uspjeha i velikih ideja. Nikola Tesla, genije čiji naučni rad je podario svijetu više od 700 pronalazaka.
AMERIKA, AMERIKA!
Amerika u koje je od 1840-1914. godine emigriralo 50 miliona ljudi: Engleza, Škota, Iraca, Talijana, Šveđana...
Ta ista Amerika u koju je emigriralo i više od miliona Šveđana, da bi se spasili od gladi i neimaštine. Teško je danas zamisliti da su ljudi u ovoj modernoj, demokratskoj, svjetski poznatoj po nekoliko brendova državi, nekada živjeli u mizernim uslovima prepušteni jadu i čemeru siromaštva i okrutnoj klimi hladnog Sjevera. Teško zamislivo ali historija je to zapisala. Plodna zemlja, topla klima, i sve blagodeti nove domovine donijeli su i drugačiji život od onog u staroj domovini, lijepih jezera ali dugih i teških zima.
Pored onih koji su se borili da promijene svijet, kao i onih u potrazi za boljom i lakšom egzistencijom, ovaj vremeplov bilježi i one koje su se upisali u historiju filmske umjetnosti.
Da nije prekrasnih nordijskih ljepotica koje su imale petlju i snage da se otisnu u nepoznato i pokušaju da ostvare holivudski san svijet bi ostao uskraćen za najljepše glumice svijeta: Gretu Garbo, Ingrid Bergman, Anitu Ekberg... Nordijska ljepota je nešto unikatno, ekstravagantno i što ostavlje bez daha. Ako ne vjerujete pogledajte filmove: Kazablanka, Anastazija, Dolce vita, Dama s kamelijama i druge filmove sa ovim prekrasnim damama, što su imale srca i hrabrosti da spakuju kofer i krenu prema daljinama i uspjehu. Film Kazablanka se smatra jednim od tri najbolja filma svih vremena. Ingrid Bergman i Humphrey Bogart, kao dobitna kombinacija upisali su ovaj film u najbriljantnija ostvarenja filmske umjetnosti.
I ništa ljepše od naroda i kultura koje se sreću, razvijaju, obogaćuju, u znanjima, umjetnosti, nauci, kulinarstvu. Šta je samo značilo donijeti nove poljoprivredne kulture u Evropu kao krompir i kukuruz, ne možemo danas ni zamisliti kada su prodavnice i trpeze na mnogim stolovima prepune hrane i poslastica. Sa migrantima, svijetom je putovalo sve što putovati može i što se može ponijeti sa sobom. Putovale su priče, pjesme, začini, biljke, svila i kadifa i sve moguće i nemoguće. Putovale su kulture, jezici, vještine i znanje. Znanje kao najvrednija roba, vrednija od svih drugih roba.
NASTAVAK TEKSTA ČITAJTE SUTRA NA NAŠEM PORTALU.
Vasvija Dedić Bačevac rođena je u Banjoj Luci 16. juna 1962. godine. Završila je studij južnoslavenske književnosti i jezika na Pedagoškoj akademiji u Banjoj Luci i Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Još od mladalačkih dana, djeluje na afirmaciji književne riječi. Osamdesetih godina aktivno učestvuje u radu Književne omladine grada Banje Luke, i u jednom periodu bila je i predsjednik te organizacije, kao i voditelj Književnog kluba '82, koji je okupljao i predstavljao književne stvaraoce i umjetnike iz različitih oblasti. Za roman "Koferaši" nagrađena je kao najbolji i najčitaniji pisac u Skandinaviji. Knjiga priča: "U predvorju raja" i roman "Vesna, bogumilska kći" dobili su nagradu Savjeta za kulturu u Švedskoj (Kulturrådet). Uvrštena je u u dvije antologije: Svjetionici (2016.), antologija i monografija umjetnika Bosne i Hercegovine iz dijaspore i dvojezična antologija Banjalučki rukopisi, 2018. Živi i radi u gradu Malmöu.
Pretplati se na digitalno izdanje Oslobođenja, Magazina Dani i Dječije štampe i budi uključen u svakodnevno informisanje iz BiH gdje god se nalaziš. Pristup digitalnom izdanju Oslobođenja imaš prije svih i sa bilo kojeg uređaja sa jednostavnim načinom pretplate i trenutnom aktivacijom pretplatničkog računa! PRETPLATI SE ODMAH!
