Traže se tri Willyja Brandta da ostave bez posla Schmidta

Legendarni Willy Brandt odlučio je 1970. godine da klekne pred spomenikom herojima Varšavskog geta i zamoli za oprost njemačkom narodu što je slijedio Hitlera i načinio teške zločine i genocid nad mnogim narodima, a pogotovo nad Jevrejima. Tako je na najpozitivniji način ušao u historiju. Mnogi to znaju, ali neki i ne znaju da je time učinio najveću uslugu, prije svega vlastitom narodu, a onda i cijelom čovječanstvu. Primjer ljudskosti, ali i hrabrosti. On nije znao kako će njegov narod reagovati na to i trebalo je rizikovati da možda bude osuđen od vlastitog naroda ili barem nekog dijela tog naroda.

SMETLJIŠTE HISTORIJE

Nije teško biti čovjek, ali nekima to ne polazi za rukom. Brandt je uzdignut na pijedestal hrabrosti i ljudskosti i kod vlastitog naroda, a naravno i kod cijelog progresivnog i postenog svijeta.

Nema genocidnog naroda nigdje u svijetu. Historija je pokazala da su neke vođe uspjele natjerati dijelove svog naroda da krenu u porobljavanje i istrebljenje drugih naroda. Tako je bilo i sa Hitlerom. Svi osvajači prije njega izgubili su svoje imperije i završili na smetljištu historije. I on, naravno. Normalan Nijemac se stidi postupaka bivšeg vođe i sa ponosom osuđuje cijeli taj rat. Distancira se od svega toga i ne poriče zločine niti genocid nad, prije svega Jevrejima.

A šta je sa našim zemljacima sa Balkana?

Gospodo političari, uvažene vjerske vođe, dragi intelektualci, umjetnici i sportisti, vama se obraćam.

Svjedoci ste svega što se dešavalo u balkanskim ratovima 90-ih godina prošlog vijeka. Znate dobro da zločine i genocid na tlu zapadnog Balkana nisu učinili nikakvi marsovci nego ljudi sa Balkana. Vješti populisti su uspjeli isprati mozak nekim ljudima da krenu u ratove. Mnoge su i natjerali. Rezultat ratova nisu samo mrtvi i ranjeni nego i oni sa psihičkim traumama i oni raseljeni i oni što ni danas ne znaju na koju će stranu svijeta. Naravno, gospodari rata se obogatiše na brzinu i sad pokušavaju zadržati vlast i bogatstvo po svaku cijenu.

Rezultat rata su srušeni objekti, kuće, stanovi, tvornice, mostovi itd. Sve materijalno se može popraviti, ali srušeni mostovi među ljudima se najteže popravljaju.

Svjedoci ste nastojanja nekih političara pa i vjerskih vođa da se preostali mostovi među ljudima poruše. Istovremeno vidimo egzodus mlađe i srednje populacije koja se iseljava u bijeli svijet trbuhom za kruhom jer više ne vjeruju ničijim obećanjima da će biti bolje. Onaj ko se rodio 1992. godine kada je počeo rat ušao je u četvrtu deceniju svog života bez nade u bolju budućnost. Bolje je samo onima što su zagrabili lopatom, obogatili se i osigurali radna mjesta i uticajne funkcije svojim najbližim i svojim političkim sljedbenicima.

I dalje se servira otrov nacionalizma mladim naraštajima i obećava im se bolja budućnost ako slijede svoje vođe i ostanu u nacionalnim torovima. Insistira se na nekim granicama i nekim imperijama, a sve evropske granice izbrisane i sve evropske imperije propale.

Nikako da se pojavi bar jedan Willy Brandt na Balkanu, a trebaju nam makar trojica u Bosni i Hercegovini i još poneki u susjednim državama. Da je sreće, bilo bi ih 5.000. Onaj ko je iz mog naroda napravio neki zločin, nije to uradio u moje ime. Ja to ovlaštenje nisam nikome dao niti ću mu ikada oprostiti što je to učinio. Evo ja prvi molim za oprost za sve žrtve koje su pripadnici (ili bolje rečeno - otpadnici) mog naroda učinili nad drugim narodima. Ja tražim od nadležnih institucija da procesuira sve zločince, a molim dragog Boga da kazni te zločince primjerenom kaznom.

Ako svaki pojedinac osudi zločince iz svog naroda i zamoli druge narode za oprost eto nam šanse za pomirenje. Eto nam zajedničke perspektive kroz Evropsku uniju koja je nastala na istim osnovama poslije krvavih ratova. Nikakvu korist nemamo od beskrajnih svađa i napumpavanja naroda nacionalizmom.

ISELJAVANJE

Ko će nas posvađane primiti u Evropsku uniju? Niko i nikad. A bez toga ćemo ostati bez novih investicija, bez novih radnih mjesta i bez naroda na kraju krajeva. Iseljavanje ide punom parom. I ne samo iz Bosne i Hercegovine, nego iz svih zemalja zapadnog Balkana.

Ako se pojave bar tri Willyja Brandta u našoj državi, realna je mogućnost da Christian Schmidt uskoro ostane bez posla.

Autor teksta je rođen u Rogatici. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Radio je u Bratstvu Novi Travnik (BNT), a u Švedsku, u kojoj danas živi, s porodicom je otišao 1992. Uprkos nepoznavanju jezika, već 1995. je objavio set knjiga za poduzetnike napisan na laganom švedskom jeziku, što je nedostajalo švedskom tržištu. U svojoj struci, ekonomiji, radio je do penzije, ali i dalje je aktivan u svojoj firmi i u pomaganju drugim firmama da se snađu u "košmaru raznih propisa". Ćatić ima 50 klijenata, a više od 40 ih je porijeklom iz BiH.

Pretplati se na digitalno izdanje Oslobođenja, Magazina Dani i Dječije štampe i budi uključen u svakodnevno informisanje iz BiH gdje god se nalaziš. Pristup digitalnom izdanju Oslobođenja imaš prije svih i sa bilo kojeg uređaja sa jednostavnim načinom pretplate i trenutnom aktivacijom pretplatničkog računa! PRETPLATI SE ODMAH!