Tibor Jugović, biznismen u Beču: Bh. građani ovdje mogu imati "posebne privilegije"
Ovdje smo, u uredu većinskog vlasnika, osnivača i vodećeg menadžera gospodina Mag. Tibora Jugovića, koji osobno kaže:
"Upravo sam navršio 70 godina života, a dugogodišnji sam poduzetnik i vlasnik tvrtke "CENTRA-Consult GmbH", koju sam osnovao davne 1989. godine i bavimo se knjigovodstveno-računovodstvenim sevisiranjem i pravno-financijskim poslovima. Također, internacionalni smo timski partner mnogim serioznim firmama u Evropskoj uniji i u zemljama Zapadnog Balkana, različitih djelatnosti. Također, osobno sam uključen u nevladin sektor i do nedavno sam bio na čelu Hrvatsko kulturnog centra (HKC) gdje se okuplja više stotina Burgenlandskih etno-hrvatskih manjina, odnosno kroz više udruga i klubova naših ljudi u Beču. Mene je naslijedila nova predsjednica (Obfrau) gđa Mag. Terezija Stojšić, vrsna i iskusna aktivistkinja, osoba koja se dokazala kao članica austrijske stranke Zelene alternative (Die Grünen Alternative). Mi podupiremo i pomažemo neprekidno ovdašnje bh. građane koji tu imaju isto svoje nevladine organizacije, a mnoge smo udomili u Gradišću (Burgenland), tako da, pored ljudskih vrlina, svakodnevnog rada i života u Austriji, svi govorimo i njegujemo materinski (B/H/S) jezik, pored Deutscha kojim prijateljski komuniciramo na obostrano zadovoljstvo. Sve nositelje etno-narodnih manjinskih grupa podupiremo i gajimo njihov novi pravac u kulturnom preporodu, bez ostatka poriva".
KAKO CIJENITE AKTIVNOSTI NEVLADINIH ORGANIZACIJA I ŠTA MOŽETE ISTAĆI ZA HRVATSKI KULTURNI CENTAR U BEČU?
- Svi aktivisti, pa i osobno imam(o) dugogodišnje iskustvo i aktivan rad kroz nevladin sektor gdje sam već 51 ljeto. Prvo sam počeo u HAK-u a 1994. godine u Hrvatskom kulturnom centru, te imao priliku mnoge nove ljude sresti, vidjeti i zajedno smo dosta toga uradili. Mi smo se međusobno uvezali, učvrstili naše prijateljstvo i uvijek se nešto novo, kreativno dešava za bolje sutra, svima. Kao prioritetne zadatke u ovoj deceniji imali smo, pored redovnih godišnjih planiranih aktivnosti, i završetak i puštanje u funkciju "posebnog projekta" - Biblioteke/knjižnice gradišćanskih Hrvata u Beču. Također, naš prioritet je i jačanje i standardizacija književnog jezika našeg etno-naroda. Ima još toga što se mora u hodu rješavati, a to su naša prava koja su određena i zacrtana u odredbama člana 7. Državnog zakonskog ugovora iz 1955. godine, sa upotrebom i širenjem maternjeg jezika. Istini za volju, Hrvatski kulturni centar kao krovna asocijacija u Beču ima svoje prostorije za različite sadržaje i svake godine kvartalno dobijamo financijsku potporu od saveznog/federalnog kancelarskog ureda Republike Austrije, zatim, od Odjeljenja grada Beča a time je olakšana realizaciju mnogih naših aktivnosti i dodatnih projekata sa sadržajnijim radom.
Naime, Hrvatski kulturni centar sa gradišćanskim predznakom ima dobre kontakte i suradnju s klubovima i udrugama/udruženjima iz Hrvatske, BiH i ostalih novonastalih država s područja ex-Jugoslavije, npr. s Hrvatskom Maticom, te KUD-om "Napredak" iz Sarajeva, zatim s raznim folklornim skupinama, književnicima, piscima, glumcima, umjetnicima i dr.
Ova krovna asocijacija - Centar gradišćanskih Hrvata u Beču - članica je Europske Asocijacije klubova i NVOs, koji rade na rješavanju manjinskih pitanja. Godišnje surađujemo i sudjelujemo na zajedničkim skupovima gdje redovno aktivno doprinosimo rješavanju otvorenih pitanja za etno-narodno-manjinske grupe iz cijele Europe. Još u 2008. godini koja je bila proglašena "godinom intelektualnog dijaloga" od strane EU-država, imali smo vidnih pomaka i pozitivnog rada.
Mi smo inače živo zainteresirani i dosta nam je stalo do boljih veza sa zemljama Zapadnog Balkana, i u tom pravcu ćemo nastaviti razvijati i unapređivati našu suradnju i kontakte. To smo radili i do sada i možemo se pohvaliti da smo na tom polju postigli ohrabrujuće rezultate kroz razne priredbe i predstavljanja u Beču, Gracu i u našem Gradišću (Burgeland), s novim ostvarenjima i svakojakim stvaraocima koji dolaze s prostora bivše Jugoslavije.
Nezaobilazno mjesto u promociji kulturne baštine i znanja ovdašnjih Hrvata stoji i predstavlja djelovanje KUD-a "Napredak", te asocijacije "Matica Hrvatska", dok svake godine, iz drage nam Bosne i Hercegovine dođu u goste i budu kod nas brojni kulturni umjetnici, književnici, pisci i muzičari, a dobro se sjećam svih tih susreta sa gospodom Topićem, književnikom Lovrenovićem, Dževadom Karahasanom, Mahmutćehajićem, te svakodnevnih susreta sa intelektualcima, političarima, piscima i novinarima - braćom Delić - Hasanom i Ragibom, pored mnogobrojnih drugih glumaca, glazbenika i studenata iz našeg zavičaja.
VI STE DANAS, SA 70 GODINA STAROSTI, NA ODLASKU U ZASLUŽENU MIROVINU. KOME OSTAVLJATE NA RASPOLAGANJE I DALJE UPRAVLJANJE VAŠU TVRTKU?
- Još par godina sam tu i svakodnevno dolazim na posao, pored malih zdravstvenim problema s donjim ekstremitetima (zglobovima nogu i hodanjem), ali svakako, moji nasljednici su moj sin Dominik, dok je naš poslovni partner mag. Armin Spahić izvrstan poznavalac i stručnjak a i drag mi je čovjek kao Bosanac.
PO VAŠEM MISLJENJU, KO JE I IZ KOJE JE POLITIČKE OPCIJE BIO NAJBOLJI KANCELAR AUSTRIJE, A KO EU-DRŽAVNIK, NEKADA ILI SADA, PA I NA ZAPADNOM BALKANU?
- Meni se ponajviše sviđaju svi oni državnici koji međusobno surađuju i imaju razumijevanje za srednji sloj društva tzv. "izgrađenu socijalnu državu, društvo i brigu za malog, običnog čovjeka", dok je era kancelara Brune Kreiskog ostavila dosta jak pečat u razvoju 2. Republike Austrije.
Također, bivši ministar vanjskih poslova i EU-integracija Dr. Alois Mock je bio osvjedočeni prijatelj BiH i Hrvatske, a svi smo pomagali i pobrinuli se za prognanike ili izbjeglice koji su bili pogođeni ratnim vihorom u ex-Jugoslaviji. Ovdje bh. građani, kojih ima oko 200 tisuća, zaslužuju i imaju pravno uporište za pokretanje i dobijanje "posebnih privilegija", npr. dvojnog državljanstva i/ili specijalnog priznavanja kao etno-narodne manjine u 2. Republici Austriji.
A, što se tiče novonastalih država na Zapadnom Balkanu, tamo još radikalne grupe i ekstremni nacionalisti vode kolo, a građani ćute ili se slabo čuje njihova volja, ljudsko pravo i potreba za boljim, višim životnim standardima i sretnijom budućnošću.
ŠTA MOŽETE PORUČITI NOVIM GENERACIJAMA, OMLADINI I POSLOVNIM LJUDIMA KOJI IMAJU ILI ŽELE U VODE BIZNISA, EKONOMIJE I DOMAĆINSKO POSLOVANJE U EU-DRŽAVAMA?
- Danas a i u narednim decenijama, vrijeme umjetne inteligencije odnosno digitalnog ustroja sistema, budi i nadmašuje nas svakodnevno, i pomalo zbunjuje jer se brzo kompjuter-pomagala u sve uklapa, programira i primjenjuje a mi, kao ljudska bića kaskamo ili se sporo uključujemo! Da li će nam biti od koristi ili ćemo zaostajati, ostaje da se za dvije-tri decenije ovo vidi.
Svakako, svi koji žele ili hoće u poslovni svijet biznisa, napretka i tržišne ekonomije, pored ostvarivanja profita i zauzimanja liderskih pozicija moraju biti obrazovani, visoko školovani ljudi te stalno se stručno doškolovavati, ako se želi opstanak i uspješno plivanje u vodama biznisa.
Svjedok sam i savremenik ovog 21. stoljeća, u kome smo dobro ali i teško živjeli, a u komšiluku ili susjedstvu smo imali otvoren ratni vihor koji je zahvatio područje ex-Jugoslavije i zemlje istočnog/Varšavskog pakta, odnosno države raspadom SSSR, gdje Ruska Federacija vodi (ne)mir, ili "caruje"! Ništa nije vječito i čuvajmo svoju sigurnost i neprocjenjivi mir i blagostanje!
