RTV taksa kroz porez: Nudi li švedski model rješenje za javni servis u BiH?
BHRT je pred gašenjem/Freepik
Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) je danas, kao upozorenje zbog mogućeg trajnog gašenja javnog servisa, odbila emitirati svoj redovni program. Time skreće pažnju da za dva dana ističe rok za izmirenje duga prema Evropskoj radiodifuznoj uniji (EBU), nakon čega će biti nastavljen izvršni postupak namirenja potraživanja dugotrajnom blokadom računa BHRT-a.
Prethodno je BHRT pokrenuo više sudskih postupaka, uključujući tužbe protiv Radio-televizije Republike Srpske (RTRS) zbog neuplaćenog dijela prihoda od RTV takse. Ukupni dug RTRS-a prema BHRT-u na zaključno s krajem 2025. godine iznosi 104.137.380 KM.
Potrebno je, stoga, pronaći i primijeniti sistemsko rješenje koje bi omogućilo nesmetan rad javnog servisa BiH.
Kako se taksa naplaćuje u Švedskoj?
Saradnik Oslobođenja iz Švedske Fikret Tufek pojasnio je kako naplata RTV takse funkcioniše u ovoj zemlji.
Svaki Šveđanin plaća naknadu za javni servis putem poreza - to je jedan posto oporezivog prihoda svake odrasle osobe u Švedskoj (iznad 18 godina), do određenog maksimuma, koji je u 2025. godini iznosi oko 1.300 kruna godišnje ili ca 241 KM.
Švedska država izdvaja otprilike 10,5 milijardi kruna godišnje (2025) za javni servis ili ca 2 milijarde KM. Naknada za javni servis je zamijenila radio i TV naknadu-pretplatu ("Radiotjänst") od 1. januara 2019. godine.
Radio i televizija u Švedskoj
U Švedskoj ima 219 radio stanica: javne i privatne, komercijalne, webbradio i kombinovani kanali radio stanica. Najvažnije su četiri državne radijske stanice: P1, P2, P3 i P4; postoji i pet komercijalnih radijskih mreža, dok je oko 130 lokalnih radio stanica. Švedski radio P4 ("Sveriges Radio P4") je raspoređen na preko 26 lokalnih stanica u svim švedskim regijama. Postoji i SR International, riječ je o međunarodnom kanalu; programi su dostupni na arapskom, engleskom, kurdskom, perzijskom, romskom, ruskom, somalijskom, tigrinja i ukrajinskom jeziku. Do 2010. programi su bili dostupni i na manjinskim jezicima: bosanski/hrvatski/srpski, albanski i neoarmejski jezik.
"Švedski radio" ("Sveriges radio AB") postoji od 1929, dok "Švedska TV" postoji od 1956. godine. Švedski radio AB je švedski nacionalni javno finansirani radijski emiter, dioničko društvo u vlasništvu nezavisne fondacije, prethodno finansirane putem naknade za licencu, čiji nivo određuje švedski parlament. "Švedski radio" je kvazi-autonomna nevladina organizacija. Finansiranje se vršilo putem radio-TV pretplate po domaćinstvima do 2019, od kada sredstva potiču od standardnog oporezivanja: svakom odraslom građaninu putem godišnje deklaracije. Gledanost televizije u Švedskoj: Švedska TV (SVT) 34,6 posto, TV-4 grupa 30,01, MTG 17,3, SBS Discoveri 11,3, Disney 1,7, Viacom 1,5, Fox 1,3, Turner 1,0...
Naknada za javni servis
Naknada za javni servis ide firmama javnog servisa, to jest Švedskom radiju (SR), Švedskoj televiziji (SVT) i Švedskoj obrazovnoj radioteleviziji (UR).
Visina naknade za javni servis odlučuje se za svaku poreznu godinu. Tako je za 2025. poreznu godinu maksimalna naknada za javni servis iznosila 1.249 kruna po osobi - 235 KM. Ako imate oporezivi prihod od rada manji od 124.930 kruna godišnje (ca 23.000 KM), plaćate 1 posto od prihoda. Kao oporezivi prihod od rada računaju se plata, penzija i invalidnina (za 2024. godinu visina je bila 1.219 kruna). Plaćanje za RTV pretplatu putem poreza od 2019. godine podrazumijeva da ne dobijate uplatnice, već se naknada oduzima direktno od poreza. Naknada se određuje na osnovu osnovnog iznosa prihoda, koji se mijenja svake godine.
Korištenje naknade
Svaki mjesec Poreska uprava prenosi naknadu na poseban račun za javni servis u Državnoj riznici. Tim računom upravlja "Kammarkollegiet" u zatvorenom sistemu odvojenom od ostalog državnog budžeta. Naknada za javni servis finansira radijsko i televizijsko emitovanje u interesu javnosti. Ta se naknada ne smije koristiti za druge aktivnosti.
Tri radnika na jednog penzionera
Švedska (10,7 mil stanovnika) ima jedan od najboljih sistema u Evropskoj uniji: zaposleno je ca 5,4 - 5,5 miliona ljudi, a ako se tome doda i preko 500.000 onih koji su nastavili raditi i poslije penzionisanja, onda od rada živi ca 6 miliona stanovnika koji izdržavaju (18,5 posto od plate ide ze penzije) ca 2 miliona penzionera (ca 20 posto stanovnika) - jedan penzioner na tri zaposlena.
Standard novinara je jako visok u svim medijima i to je "ekskluzivno" zanimanje - oko 11.000 je zvanično registriranih novinara u Švedskoj, a po nekim procjenama taj se broj kreće i do 20.000 novinara. Najveći broj, i do ca 40 posto novinara, živi u regiji Stockholm.
Šta je sa BiH?
U Bosni i Hercegovini je registrirano 157 radio i 108 televizijskih stanica koje su podijeljene na javne i privatne emitere. To je daleko više nego u Švedskoj imajući u vidu teritoriju i stanovnike. Švedski mediji su daleko više centralizirani, posebno u informativnim programima (npr. TV dnevnik ide uglavnom iz Stockholma na TV1 i TV2), u odnosu na radijske i TV stanice u BiH i daleko ih je procentualno manje nego u BiH - što je apsurd i neracionalno stanje u BiH.
