Nije lako biti izbjeglica: Svijet još ni izdaleka nije riješio pitanja migracija
Ujedinjene nacije (UN) obilježavaju 20. juni kao Svjetski dan izbjeglica, od 2001. godine, dakle ovo je 22. put da se taj dan obilježava.
U odnosu na 2020. godinu, kada je bilo ca 60 miliona izbjeglica, za dvije godine, tokom 2021. i 2022. godine, taj se broj povećao za 40 novih miliona, tako da je u svijetu danas preko 100 miliona izbjeglica, najviše iz: Ukrajine, Sirije, Afganistana, Libije i Alžira. Samo je u Ukrajini i van Ukrajine oko 10 miliona raseljenih osoba.
Svjetski dan izbjeglica je i prilika da se sagledaju iskustva o migracijama i izbjeglicama, čime se bave i mnoge naučne institucije.
Međutim, svijet još ni izdaleka nije riješio pitanja migracija. Nije lako biti izbjeglica, čak ni u najrazvijenijim zemljama Evropske unije, pa čak ni u nordijskim zemljama, koje imaju najviši standard i veoma razvijenu demokraciju. Svemu doprinosi i trenutna politička situacija zbog agresije Rusije na Ukrajinu izvršene 24. februara 2022. godine; zemlje EU su uvele drastične sankcije Rusiji, nafta i gas su pod pitanjem za većinu zemalja EU, stalno poskupljuju, pa je ekonomsko stanje teško.
NAJVEĆE IZBJEGLIČKE GRUPE
Krajem juna 2021. godine, u svijetu se nalazilo 84 miliona osoba u bijegu, od čega:
- 50,9 miliona u bijegu u svojoj zemlji, tzv. interne izbjeglice, (48 miliona 2020.)
- 26,6 miliona je pobjeglo u druge zemlje kao izbjeglice (26,4 miliona 2020.)
- 4,4 miliona tražioca azila čekalo je na odluku o azilu (4,1 miliona 2020.)
- 4,1 miliona Venecualaca napustilo je zemlju, a nema status izbjeglice (3,9 miliona 2020.)
KVOTNE IZBJEGLICE
Svijet ima dogovor o organiziranom prijemu izbjeglica, tzv, "kvotne izbjeglice" (po dogovoru zemalja svijeta), pa su tako 2019. godine Sjedinjene Američke Države primile najviše kvotnih izbjeglica, praćene od Kanade, Velike Britanije i Švedske.
Međutim, tokom 2020. godine svijet je zahvaćen pandemijom koronavirusa, što je značajno usporilo prijem čak i kvotnih, ali i svih drugih izbjeglica. Sve se to odrazilo na svjetsku ekonomiju općenito, time i na status izbjeglica, jer u svim zemljama je ekonomska situacija teška, cijene divljaju, energenti su poslije zabrana ekonomske saradnje sa Rusijom jako u oskudici i poskupili, padaju akcije na berzama, inflacija divlja i ništa nije kao što je nekada bilo!
MEHANIZAM PRIVREMENE ZAŠTITE
EU je 2022. godine prvi put u svojoj historiji aktivirala mehanizam privremene zaštite, koji je izbjeglicama iz Ukrajine omogućio slobodan ulaz u zemlje EU kao i slobodu kretanja unutar Unije. Tu mogućnost danas, recimo, još uvijek nemaju izbjeglice iz Sirije, Afganistana, kojih je, kako su pokazali podaci Frontexa, od januara do maja 2022. godine, gotovo tri puta više nego u istom periodu lani, 2021. godine.
ŠVEDSKA I AZIL U BROJKAMA
Početkom 2000-ih, svake godine je ca 30.000 osoba tražilo azil u Švedskoj. To je poraslo 2012, i tokom 2015. broj tražilaca azila je bio najveći do tada, preko 160.000 osoba. Nakon toga donesena je politička odluka koja je uticala na mogućnost da se dobije azil u Švedskoj i drastično je opao broj tražilaca azila u Švedskoj.
Sirijci su nakon 2012. najveća grupa tražilaca azila u Švedskoj; 2015. tražilo je azil 51.338 sirijskih građana, 2020. azil je tražilo 1.208 Sirijaca u Švedskoj. Nakon Sirije najviše je tražilaca azila u Švedskoj bilo 2020. godine iz Uzbekistana, Iraka, Irana i Afganistana.
Useljenici u Švedsku u periodu 2014-2018. najviše su bile osobe rođene u Siriji. Posljednje dvije godine vraća se iz Švedske značajan broj azilanata u svoje matične zemlje.
ŠVEDSKA SE ZALAŽE ZA IZBJEGLICE
Švedska je potpisnica UN-ove konvencije o izbjeglicama i u njoj se svaki zahtjev za azil obrađuje pojedinačno. Švedska je poznata kao zemlja koja je primala najviše izbjeglica, daleko više od ostalih.
Prema konvenciji, švedskom zakonu i pravilima EU izbjeglica je osoba koja ima jake razloge da bude uplašena od progona po osnovu rase, nacionalnosti, religije, političkih shvatanja, seksualnog tretmana ili pripadnosti nekoj društvenoj grupi.
Pri "Juridicum" centru postoji više istraživačkih projekata koji se bave različitim pitanjima vezanim za migracije i pravo na traženje azila. Švedska pruža izbjeglicama najviše u Evropi, ali i u njoj jačaju snage desnice koje pružaju otpor.
IZBJEGLICE U FINSKOJ
U Finskoj je broj tražioca azila varirao između jedne i pet osoba dnevno, tokom 2000-ih godina. Rekordan broj tražioca azila došao je u Finsku 2015. godine zbog izbjegličke krize - ukupno 32.476 osoba.
IZBJEGLICE NE ZAOBILAZE BALKAN
Uz Svjetski dan izbjeglica deseci hiljada ljudi širom svijeta odvajaju vrijeme kako bi prepoznali i pozdravili postignuća prisilno raseljenih ljudi u cijelom svijetu, a 21 godinu nakon prvog obilježavanja, svijet, ali i balkanske zemlje suočeni su sa čak nekoliko pravaca iz kojih u velikom broju dolaze osobe koje bježe od rata.
Balkanske zemlje, među njima i Bosna i Hercegovina, imaju velike probleme sa izbjeglicama, tim prije što su i same jako siromašne i nemaju realne materijalne mogućnosti da izbjeglicama pruže podršku i pomoć, koja doduše stiže iz razvijenih zemalja EU, ali slaba je organizacija i izbjeglice često žive u nenormalnim uslovima.
BOSNA I HERCEGOVINA
U BiH se veoma lako ulazi iz Srbije, ali se veoma teško ulazi u Hrvatsku i ostale zemlje EU, jer se prema izbjeglicama postupa često bezobzirno. Nisu rijetke ni optužbe na račun hrvatske izbjegličke politike o premlaćivanju izbjeglica i njihovom nasilnom vraćanju u BiH.
U BiH je nakon potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma još uvijek evidentirano 95.000 osoba koje se nisu vratile u svoje domove, uprkos dugogodišnjem procesu povratka.
U toku je zatvaranje kolektivnih centara, u kojima još uvijek živi nekoliko hiljada osoba u cijeloj BiH. Aktivan je regionalni stambeni program (RSP) kroz donacije za gradnju stambenih jedinica u BiH. Djeluje i Unija za održivi povratak (UZOPI) u BiH, koja pruža pomoć u implementaciji Aneksa VII, da raseljeni i povratnici žive dostojnim životom.
HRVATSKA U PROBLEMIMA
U Hrvatskoj su izbjeglice stalna tema, društveni činioci su razgovarali s ključnim akterima u civilnom društvu po pitanju migracija u Hrvatskoj, usporedili su postupanja države, ali i zajednice država članica EU, prema izbjeglicama iz Sirije, Afganistana i Ukrajine.
Tea Vidović iz Centra za mirovne studije (CMS) ističe kako je Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) nakon pada Kabula govorilo kako nema kapacitete za prihvat izbjeglica, a samo šest mjeseci kasnije, pronašli su mjesta za izbjeglice iz Ukrajine. Smatra kako je pohvalna reakcija države po pitanju izbjeglica iz Ukrajine, ali ističe i kako je žalosno da EU nije prepoznala istu potrebu iz Libije, Tunisa, Ukrajine 2014. godine pa i Sirije 2011. godine.
POJAM IZBJEGLICA
Izbjeglica je pojam koji u najširem smislu označava svaku osobu koja je bila zbog rata, elementarne nepogode ili sličnih okolnosti prisiljena trajno ili na duži rok napustiti svoju domovinu ili prebivalište.
Od 1951, pojam izbjeglice je suzio međunarodno pravo, odnosno Konvencija UN-a o statusu izbjeglica, koja kao izbjeglicu definira "osobu koja se nalazi izvan zemlje svog državljanstva i koja zbog osnovanog straha od proganjanja zbog rase, vjere, nacionalnosti, pripadnosti određenoj društvenoj grupi ili političkog uvjerenja ne želi ili se ne može staviti pod zaštitu te države".
Pojam izbjeglice i prognanika nije sasvim istoznačan. Izbjeglice (eng. escapees) su osobe koje svojevoljno napuštaju svoju zemlju, ali ne slobodnom voljom, nego pod pritiskom očekivanih budućih tlačenja ili straha od još većih tlačenja nego što su već doživjeli. Život ili kvalitet života im je ugrožen, zbog čega ne mogu ili se ne žele vratiti u bliskoj budućnosti. Obično izbjeglice svoj odlazak smatraju privremenim i postoji namjera povratka čim se ukaže prigoda. Slični izbjeglicama su predbjeglice.
Pretplati se na digitalno izdanje Oslobođenja, Magazina Dani i Dječije štampe i budi uključen u svakodnevno informisanje iz BiH gdje god se nalaziš. Pristup digitalnom izdanju Oslobođenja imaš prije svih i sa bilo kojeg uređaja sa jednostavnim načinom pretplate i trenutnom aktivacijom pretplatničkog računa! PRETPLATI SE ODMAH!
