Nezir Špiodić, imam džemata Helsingborg: Srebrenica živi kroz njene potomke
Nezir ef. Špiodić, imam džemata Helsingborg u Švedskoj
Ovo je neobična priča o šestogodišnjem dječaku Neziru Špiodiću, rođenom 1. februara 1989. u selu Krušev Do, 40-tak kilometara od Srebrenice, na samoj granici sa Srbijom, koji je s obitelji, u brojnim kamionima i autobusima prebačen u Kakanj, na "slobodnu teritoriju" i tako preživio genocid u Srebrenici, u julu 1995. godine.
Nezir Špiodić, danas 36-godišnjak, završio je Gazi Husrev-begovu medresu 2008. godine i potom Fakultet islamskih nauka, teološki smjer 2017. godine u Sarajevu. Prvi zvanični imamski angažman dobio je 15. septembra 2012. u džematu Helsingborg, u kojem živi ca 5.000 bh. građana. Sa vrijednim članovima i aktivistima ostvario je veoma značajne rezultate. O njegovoj priči i radu u džematu je sa epitetima pisao i poznati švedski list Helsingborg Bladet (HB).
Danas je efendija Nezir Špiodić uspješan, ambiciozan mlad čovjek, koji se trudi o islamu govoriti aktuelnim jezikom vremena u kojem živimo. Pored rada u džematu, aktivan je i kao imam, odnosno "dušebrižnik u pritvoru" u Helsingborgu.
Nezir Špiodić, 36-godišnji imam u Helsingborgu
- Od 2012. godine živim u Helsingborgu, jednom od najljepših gradova na moru u Švedskoj, regija Skåne. Oženjen sam, supruga Selma (35) je rođena u Visokom; završila je fakultet u Malmöu za nastavnicu matematike, uzrasta 4-6 razred, i radi kao nastavnica u Rydebck školi, Helsingborg. Imamo dvoje djece: Zejneb (11) i Ajna (4).
Nezir ef. Špiodić/Fikret Tufek
Tužne slike iz djetinjstva
- Žive su slike i sjećanja na sve što nam se desilo u toku agresije na našu domovinu Bosnu i Hercegovinu i mog prisilnog napuštanja rodnog sela Krušev Do, kod Srebrenice. Tog jula 1995. godine transportovani smo moj mlađi brat Nihad, majka Sabaheta i ja, zajedno sa drugim Bošnjacima Žepe i okoline, do slobodne teritorije u Bosni i Hercegovini, u Kakanj, 200 kilometara od rodnog mjesta. Babo Nizad, u strahu od srpske vojske koja je odvajala muškarce od žena, je ostao, a nakon scenarija borbe za preživljavanje završio je u logoru Šljivovica u Srbiji.
Nezir ef. Špiodić s autorom teksta/Fikret Tufek
Iz intervjua švedskom "Helsingborg Bladetu" 30. januara 2022.
"Genocid u Srebrenici bio je u julu 1995. godine, tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu. Pripadnici Vojske Republike Srpske, uz podršku drugih srpskih snaga, izvršili su sistematsko ubistvo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka iz zaštićene enklave Srebrenica-Žepa, koju su tada čuvale snage Ujedinjenih nacija. Ovo je zločin koji međunarodni sudovi, uključujući Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) i Međunarodni sud pravde (MSP), kvalifikuju kao genocid - najteži zločin prema međunarodnom pravu. Riječ je o najgorem masakru u Evropi nakon Drugog svjetskog rata."
Nezir Špiodić je tada imao šest godina. U njegovom sjećanju ostali su prizori koji do danas predstavljaju trajni ožiljak.
- Vidio sam paniku. Ljudi su plakali dok su razdvajali muškarce od žene, oca od kćerke, sina od majke... Bilo je veče kada je babo Nizad žurno došao kući, u Krušev Do, selo na četrdeset kilometara od Srebrenice i na samoj granici sa Srbijom: "Morate odmah otići, dolazi srpska vojska!", rekao je. Pješice su, zajedno sa drugim porodicama iz sela, krenuli prema susjednom gradu Žepi, udaljenom 15 kilometara. Ali na pola puta, otac je rekao da ne smije dalje sa s nama, jer je uvjeren da će biti ubijen ako ga tamo uhvate srpski vojnici. "Jedan od najtežih osjećaja u mom životu", ističe Nezir ef. Špiodić, opisujući rastanak s ocem te vedre, ali u isto vrijeme i teške i crne julske noći. U Žepi su Nezira, njegovu majku i brata uveli u jedan od mnogih autobusa od strane srbijanskih vojnika. Noćno putovanje je bilo u nepoznatom smjeru...
Ne želim da me sažaljevaju
- Želim naglasiti da, nakon svega, ne pristajem biti u ulazi sažalijevanja niti žrtve. Slike i sjećanja koje nosim služe mi da budem više motiviran i snažniji. Zar najbolja "osveta" za sve što nam se desilo nije u inspirativnoj i kvalitnoj životnoj priči svakog od nas? - samo velikim radom, školovanjem i učenjem, možemo se ostvariti i potvrditi svugdje u svijetu!
Nezir ef. Špiodić/Fikret Tufek
Džemat Helsingborg
Islamska zajednica Bošnjaka u Švedskoj (IZBUŠ) - džemat Helsingborg (Bosnjakiska Islamiska Samfundet i Sverige - Församlingen Helsingborg) osnovan je 25. decembra 2000. godine. Džemat Helsngborg jedan je od 27 džemata Islamske zajednice Bošnjaka u Švedskoj, čiji je glavni imam je Idriz ef. Karaman, jedan od osnivača Saveza bh. udruženja u Švedskoj.
Džemat Helsingborg u Švedskoj
- Svijest o sebi i vlastitom identitetu Bošnjaci čuvaju širom svijeta. Tako je i u Švedskoj, gdje živi preko 105.000 građana iz BiH, među kojima je najviše Bošnjaka. Mi Bošnjaci muslimani imamo autentično povjesno iskustvo i identitet, za čije očuvanje smo ugradili mnogo života i platili visoku cijenu. Baštinimo jedinstveni vjerski/islamski i evropski identitet i želimo da ga dalje razvijamo u našem specifičnom kulturnom, društvenom i političkom kontekstu. Bošnjaci muslimani u dijaspori su manjina izložena visokim rizicima asimilacije i gubitka identiteta u ovoj, a pogotovo u narednim generacijama. Cilj svakog džemata, pa i našeg, jeste da imamo adekvatan ambijent i uvjete da učimo o vjeri, da se okupljamo, družimo i čuvamo svoj jezik i tradiciju. Zajednica funkcioniše i odgovara na izazove vremena u kojem živimo kroz jaku i stabilnu organizaciju i članstvo.
Osnivačka skupština
Prva, Osnivačka skupština Bošnjačke Islamske Zajednice (BIZ) u Helsingborgu održana je 25. decembra 2000. Skupštini je prisustvovalo 86 Bošnjaka i Bošnjakinja, ujedno i prvih članova džemata. Od osnivanja do 2005. BIZ u Helsingborgu nije imala vlastite prostorije, već su vjerske aktivnosti obavljane u zajedničkim prostorijama sa Arapima. 30.4.2005. BIZ u Helsingborgu svečano useljava u nove, vlastite prostorije: Bjäregatan 10, gdje se i danas nalazi. Veće prostorije značile su napredak u radu i bolju organizaciju džematskog života.
Radionica sa učiteljicama bosanskog jezika
Osnovne vjerske djelatnosti
- Aktivnosti džemata Helsingborg, kao i drugih džemata u dijaspori, su višeslojne i obuhvataju različite koncepte djelovanja. Svakako, džemat organizira sve vjerske aktivnosti, među kojima izdvajamo mektebsku/vjersku pouku (107 upisane djece), džumu namaze (na bosanskom i švedskom jeziku), te povremene tribine i predavanja, sportske susrete i druge prigode mevludske i svečae programe. Tu su i humanitarne aktivnosti, stipendiranja te moralna i novčana podrška mnogim projektima u domovini Bosni i Hercegovini i Švedskoj.
Džemat ima odličnu saradnju i sa drugim muslimanskim i kršćanskim zajednicama u Gradu kroz Grupu za međureligijski dijalog. Dobio sam dozvolu švedskih institucija da obavljam i matičarske poslove, što znači da je vjenčanje obavljeno u džematu u isto vrijeme i šerijatsko i građansko, jer biva registrovano u švedskom državnom sistemu.
Iftar u mektebu, 16.3.2025.
Kupovina vlastitih prostorija veliki plan
Na Skupštini 26. januara 2013. napravljen je značajan korak u radu džemata Helsingborg: osnovan je Vakufski fond s ciljem prikupljanja novčanih sredstava za kupovinu vlastitih prostorija, čime bi se uveliko olakšao rad i pripremio put za sigurniju, ljepšu i uspješniju budućnost Bošnjačke islamske zajednice, kazao je Nezir ef. Špiodić.
