Nedostaje nam "Stranka za srednje"

Ovih dana možete pročitati da je u periodu od 2009. godine do sada ugašeno 179 stranaka na zahtjev Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine, te da su 33 stranke ugašene na vlastiti zahtjev. Dakle, 212 stranaka je neko osnovao, a danas ih nema. Šteta! Ostalo još samo nekoliko stotina stranaka koje će se natjecati za razne fotelje na raznim nivoima u oktobru.

Ugašena je čak i "Stranka za Srednje" u koju je bilo učlanjeno nekoliko familija. Eto odakle naziv današnjeg teksta. Dakle, fali nam baš stranka za srednje, a Srednje kod Sarajeva neka se udruži sa nekim drugim selom pa će ih biti više u toj zajedničkoj stranci.

Pisac ovih redova redovno prati stanje na političkoj sceni u BiH, ali i u nekim drugim državama. Ako se demokratija računa po broju stranaka, onda je BiH prva u svijetu po broju stranaka po glavi stanovnika. Na stranu to što po glavi stanovnika pada sve više tereta u BiH - korupcija po glavi stanovnika, nepotizam, mahinacije sa budžetskim novcem i javnim nabavkama, inflacija po glavi stanovnika i srozavanje životnog standarda ispod kritičnog nivoa koji je davno dostignut, papirologija po glavi stanovnika, administrativni aparat po glavi stanovnika, broj ministara i doministara po glavi stanovnika itd.

Dok se u zapadnim demokratijama narod okuplja oko nekoliko stranaka, dotle se u BiH narod raspamećuje "strančarenjem". Po svemu sudeći BiH je demokratskija država od Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije, Švedske, Njemačke, Francuske i drugih demokratski "nezrelih" država.

Otkud tolika glad za osnivanjem stranaka? Radi li se o potrebama, nezadovoljstvu postojećim strankama ili se radi o masovnoj pojavi novih "Mesija" koji obećavaju spas napaćenom narodu? Ko plaća te stranačke vođe?

Ekonomisti znaju da čega god ima previše to izaziva inflaciju. Inflacija degradira vrijednost toga što je u inflaciji pa tako možemo zaključiti da je inflacija uzrok tome što većina tih bosanskohercegovačkih stranaka ne vrijedi ni pišljiva boba.

Znamo također i da polovina stanovnika ne glasa ni za koga. Njima bih ponudio tu novu stranku "za srednje". Ovo "s" u riječi "srednje" nije gramatička greška.

NEDOSTAJU NAM SREDNJA RJEŠENJA

Vidimo da je većina stranaka koje se oglašavaju u medijima pozicionirana na ekstremnim pozicijama sa kojih udaraju jedni po drugima jer samo tako mogu opstati. Čast svaka onim malobrojnim strankama u sredini koje se bore za opšte dobro, a ne za vlastiti džep. Njima zamjeram što se ne udruže u tu novu stranku "za srednje" pa privuku veći dio onih što ne glasaju ni za koga. Tako bi mogli doći na vlast i imati vlastiti majoritet u parlamentima. Onda bi stvari počele da se mijenjaju.

Srednja rješenja i nesebični kompromisi nam trebaju da bi stvari krenule nabolje. Normalni ljudi se uvijek dogovore. Ako im smetaju zakoni - oni ih promijene, ako im smetaju ustavna rješenja - oni promijene ustav, i slično... Čitavih 30 godina traju borbe za vlast nad narodom umjesto da se borimo da poboljšamo životni standard tog naroda, podignemo nivo obrazovanosti i inovativnosti na nivo koji će garantirati opstojnost tog istog naroda... Ako se nastavi kao do sada, uskoro će BiH biti veliki starački dom.

Legitimno predstavljanje naroda je ono što promoviše ljudska prava, nudi socijalne programe za najugroženije kojih treba biti sve manje (a ne sve više), nudi razvojne programe i međunarodnu saradnju, nudi zakonska rješenja koja će privući strane investicije, nudi sigurnost vlastitom narodu i stranim ulagačima, nudi zapošljavanje prema sposobnostima, a ne prema stranačkoj pripadnosti, sarađuje sa drugima umjesto da blokira svaku saradnju...

Nije potrebno da izlistavam stranke koje legitimno predstavljaju "svoj" narod u današnjoj Bosni i Hercegovini. Zaključite sami.

Zahid Ćatić, rođen u Rogatici. Magistrirao je na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu 1979. godine. Radio je u Bratstvu Novi Travnik (BNT), a u Švedsku, u kojoj danas živi, s porodicom je otišao 1992. Uprkos nepoznavanju jezika, već 1995. je objavio set knjiga za poduzetnike napisan na laganom švedskom jeziku, što je nedostajalo švedskom tržištu. U svojoj struci, ekonomiji, radio je do penzije, ali i dalje je aktivan u svojoj firmi i u pomaganju drugim firmama da se snađu u "košmaru raznih propisa". Ćatić ima 50 klijenata, a više od 40 ih je porijeklom iz BiH.

Pretplati se na digitalno izdanje Oslobođenja, Magazina Dani i Dječije štampe i budi uključen u svakodnevno informisanje iz BiH gdje god se nalaziš. Pristup digitalnom izdanju Oslobođenja imaš prije svih i sa bilo kojeg uređaja sa jednostavnim načinom pretplate i trenutnom aktivacijom pretplatničkog računa! PRETPLATI SE ODMAH!