Iskustva sa (ne)radnom nedjeljom: "Nije svejedno rade li trgovine 6 ili 7 dana sedmično"
Nakon tri decenije boravka na zapadu bh. građani preuzmu dio njihove kulture, navike, pa i potrošačke - najviše budu iznenađeni kad dođu u Bosnu i Hercegovinu ljeti i tu borave tokom odmora, i duže, zbog nerada trgovina nedjeljom, što je u većini nordijskih, pa i zapadnih zemalja, nezamislivo.
U Bosni i Hercegovini je od novembra 2024. godine, prema Zakonu o trgovini, nedjelja uvedena kao neradni dan. Upravo sredinom maja 2025. godine, vode se javne rasprave da se omogući, na osnovu iskustva na Hrvatskoj ali i zapadu, bar 16-18 mogućih radnih nedjelja, prvenstveno u turističkoj sezoni, što bi bilo racionalno i pojačalo ekonomiju države.
"Ne damo neradnu nedjelju" i druge parole vidimo na raznim TV kanalima - čak su i zvanični političari uključeni, poput Amira Hasičevića, ministra trgovine Federacije BiH, koji obećava da "ništa neće biti urađeno bez socijalnih partnera". Čuo sam nedavno i premijera Federacije BiH Nermina Nikšića, koji "tvrdi" da se zabrana rada nedjeljom nije odrazila na ekonomiju, što je mimo svake ekonomske logike.
Najveći promet vikendom
Nije isto da trgovine rade šest dana (ca 85,70 posto) ili sedam dana sedmično (100 posto) - to je nemoguće braniti, ali, eto, u Bosni i Hercegovini je sve moguće. U Švedskoj trgovine i trgovački centri najveći promet ostvaruju upravo subotom i nedjeljom jer su dani vikenda baš za trgovinu i kupovinu. Najveći broj trgovina mješovitom robom (sa životnim namirnicama) radi svaki dan od 7 do 22 sata (u dvije smjene), što znači 15 sati dnevno - ili sedmično 105 sati: to je neuporedivo ako se radi šest dana sedmično ili 90 sati, odnosno pet dana sedmično ili 75 sati. Švedska ima i "Konsumentverket", ustanovu koja brine o potrošačima, njihovim pravima i koja čini sve u zaštiti potrošača. Trgovine su zbog naroda, koji kupuje najviše baš u "neradne dane", vikendom i praznicima.
- Rad trgovina nedjeljom odnosi se na mogućnost trgovina, da rade nedjeljom, na dan u sedmici koji se u kršćanstvu prepoznaje kao dan "odmora". Pravila koja se odnose na rad trgovina nedjeljom variraju od države do države, a negdje je i zabranjen rad trgovina nedjeljom, kao na primjer u Norveškoj, Švicarskoj i drugim zemljama zapada. Glavni argument trgovaca za rad trgovina nedjeljom, s druge strane, krije se u blagostanju potrošača. Rad nedjeljom pruža više vremena za kupovinu. Većina ljudi ima više slobodnog vremena nedjeljom pa time i više vremena za odlazak u kupovinu. Rad trgovina nedjeljom potiče dodatno zapošljavanje radnika u trgovini te veći promet i zaradu trgovaca. U vrijeme turističke sezone rad trgovina nedjeljom pomaže povećanju turističke ponude i potrošnje. Ako je u nekoj državi zabranjen rad trgovina nedjeljom, kupci u graničnom području odlaze u kupnju nedjeljom u susjednu državu, ako tamo nije zabranjen rad trgovina nedjeljom, kao što Norvežani dolaze u kupovinu u Švedsku.
Zaista je čudno, bar gledajući iz perspektive nordijskih zemalja, da su različiti zakoni o trgovini u Federaciji BiH i Republici Srpskoj, te da veliki dio građana Sarajeva nedjeljom ide u "šoping" u Istočno Sarajevo i tako puni kase drugog entiteta. Još je čudnije da se u BiH uopšte razmišlja o neradu nedjeljom, jer je BiH siromašna zemlja, koja se, po ovom pitanju, eto "ugleda" na zaista minimalan broj zemalja zapada koje su uvele neradnu nedjelju.
U velikim trgovačkim centrima u Švedskoj - "Willis", "Maxi", "Konsum" - svi rade subotom i nedjeljom i uz praznike jer su to prodavnice životnim namirnicama; druge trgovine npr. tekstilom i obućom, mogu biti zatvorene nedjeljom, ali ni one to ne koriste i većina ih radi i subotom i nedjeljom, čak i za državne, vjerske i druge prigodne praznike - sve s ciljem da pridobiju i zadrže potrošače i naravno, ostvare ekonomski profit, zaradu i dobit.
- Argumenti u korist neradne nedjelje obično dolaze od sindikata i udruga, Crkve, kao i socijalističkih i demokršćanskih stranaka. Oni se zalažu za zaštitu radnika u trgovini, ranjivih zbog ekonomskih uvjeta i nedostatka sigurnosti radnog mjesta. Radnici imaju potrebu za odmorom i provođenjem vremena u krugu obitelji, pogotovo ako imaju djecu. Za vjernike je nedjelja dan posvećen poštovanju Boga, svetkovanju, odlasku na misu, odmoru i rekreaciji. Ograničavanje rada trgovina nedjeljom pomaže malim i srednjim trgovcima, pišu mediji.
Kruške i jabuke
Insistiranje na neradnoj nedjelji bilo je najvažnije političko-socijalno pitanje u Hrvatskoj, pa je Hrvatska biskupska konferencija promijenila strategiju i umjesto zabrane rada trgovina nedjeljom, zatražila da se radnici, ako moraju raditi nedjeljom, za to dvostruko plate. Vlada Andreja Plenkovića uredila je rad trgovina nedjeljom izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, koji je stupio na snagu 1. /jula 2023. godine. Trgovine mogu raditi 16 sedmica tokom godine, uz ispunjenje ostalih uvjeta u vezi s fondom radnog vremena.
Radno vrijeme u nordijskim zemljama je osam radnih sati, na što još dolazi neplaćeno pola sata ili sat ručka, odnosno 40 sati rada sedmično - na poslu ste devet sati, od kojih je sati osam plaćenih. Prekovremeni rad je posebno plaćen, otprilike 1,25 posto po satu, dok se rad vikendom i praznicima posebno nagrađuje - i do 100 posto.
Tako je to regulisano u većini nordijskih zemalja, ne miješaju se kruške i jabuke: radi se svim danima radi potrošača, a nagrađivanje rada radnika subotom, nedjeljom i praznicima smatra se čistim tehničkim pitanjem.
