Hum brdo - simbol Sarajeva
Brdo Hum je istorijsko-prirodni simbol Sarajeva. Malo je ljudi koji su vezani za Hum kao ja jer sam odrastao ispod, sa istočne i sa sjeverne strane Huma.
OPTIMIZAM, PONOVO
Rođen sam i rastao na Kobiljoj Glavi/Grahovištu, opština Vogošća, na sjevernim padinama Huma, a djetinjstvo sam upotpunjavao brojnim posjetama i danima provedenim kod bake Janje i djeda Boška Kretije u Gornjim Velešićima na istočnim padinama Huma. Zato sam bio sretan i oduševljen kad je prvi put konkretno pomenuta ideja da Hum bude sportsko-rekreacioni centar grada Sarajeva, još 2009. godine, i kada je Zavod za planiranje razvoja kantona Sarajevo prezentirao skicu mogućeg rješenja.
Kada sam razgovarao sa mnogim prijateljima i pokušao širiti oduševljenje, ali neki realniji su odmah govorili da od toga neće biti ništa za našeg života jer je to i ranije obećavano.
Kada je opština Novo Sarajevo objavila na svojim stranicama dokument o ponovnom pokretanju projekta upravo 12. aprila 2021. godine moj optimizam se opet vratio.
Ovako je počinjala informacija: "Na radnom sastanku ministra privrede Kantona Sarajevo Adnana Delića sa predstavnicima Općine Novo Sarajevo i Uprave za šumarstvo postignut je dogovor o konkretnim koracima za početak realizacije projekta "Park šuma Hum".
Prijedlog je vrlo ambiciozan, ali važno je početi osnovno pa kad se jednom krene i napravi najnužnije, staze i odmorišta, lako je nadopunjavati sa drugim sadržajima.
Ja se opet bojim da mi se ona moja istina ponovi, jer ja sam, kada su počeli naši veliki problemi 1992. godine i kad smo morali napustiti Bosnu i Hercegovinu, rekao: "Jedan optimist je jedan pogrešno informisani pesimist".
Ja nikad nisam mogao pomisliti da ćemo doživjeti takvu katastrofu početkom devedestih.
Mi smo kao učenici osnovne škole na Kobiljoj Glavi više puta išli na izlet na Hum, ali smo morali biti oprezni i pažljivi jer na Humu je u toku Drugog svjetskog rata bila njemačka baza za kontrolisanje Sarajeva, a i skladište oružja. Desilo se i nekoliko nesreća kada su zaostale granate eksplodirale. Bilo je nažalost često i povrijeđenih.
Ipak ne mogu da se ponovo ne nadam, da ću doživjeti da se izgrade rekreacione staze i sadržaji i da ću tu šetati sa svojim unucima i pričati o vremenu kada sam ja bio dijete kao oni sad i kad se Sarajevo ubrzano i uspješno razvijalo u svakom pogledu. Sarajevo se razvijalo u privrednom, kulturnom, sportskom pogledu i postalo simbolom obnove i razvoja poslijeratne Jugoslavije.
To je kulminiralo kandidaturom Sarajeva za organizaciju Zimskih olimpijski igara i na prezentaciji gradova kandidata Sarajevo je imalo šta pokazati. Ta naša samouvjerenost koja je imala osnova, jer smo iz pepela za dvadesetak godina izgradili Sarajevo za ponos, uvjerila je Međunarodni olimpijski komitet da nam povjeri organizaciju XIV Zimskih olimpijskih igara. Tu bajku su Sarajlije i mnogi drugi proživjeli i danas se s ponosom prisjećamo toga.
Da napomenem da je Goran Mikulić i njegov Art Rabic izdao monografilu o sarajevskoj Olimpijadi i ja toplo prepuručujem svima, i onima koji su ZOI u Sarajevu doživjeli, a i mlađima, da je pokušaju naći jer će im ona dočarati sva uzbuđenja i kod odgovornih rukovodilaca, ali i kod običnih ljudi u tom procesu kandidovanja, izgradnje olimpijskih arena, a posebno tog februara 1984. i održavanja Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu.
Hum je, mnogi se sjećaju, bio vrlo značajan i kada se uvodio radio i TV program u Jugoslaviji, i u BiH su bili najvažniji releji. Bjelašnica je bila kanal 5, Hum kanal 8, a Vlašić kanal 11. Današnja građevina i toranj na Humu su iz tog perioda i toranj stvarno simbolizira stremljenje Sarajlija ka visinama i beskonačnim kosmičkim prostorima.
Još da navedem da Beograd ima Avalu, Dubrovnik Srđ, Zagreb Sljeme, a Sarajevo ima Hum.
Nažalost, njihova su izletišta znatno uređenija, ali, kažem, ja se nadam da ćemo mi dobiti najosnovnije sadržaje u Parku šuma Hum, uskoro.
Veći zahvati poput malog hotela, sportskog kompleksa, gradske žičare od Željezničke stanice do Huma zahtijevaju više vremena, ali nadati se da će se i oni početi graditi za godinu-dvije. Na drugoj strani Huma, "memli" strani, prema mojoj Kobiljoj Glavi, može se napraviti i mala slalom staza i mala staza za učenje hodanja na skijama.
DOPRINOS
Sarajevo naravno ima i svoj Trebević, ali o Trebeviću i njegovoj žičari u nekom od narednih članka.
Ja sam, mnogi kažu, idealista, možda su i u pravu, ali ja predlažem da se organizuje Radna akcija uređenja rekreacionog parka šuma Hum brdo, jer sam siguran da mi stari akcijaši još imamo snage da doprinesemo, a i mladi bi mislim bili zainteresovani da učestvuju jer doprinose da se napravi nešto što će oni i njihovi potomci u budućnosti godinama koristiti.
Autor teksta je Milorad Dunđerović. Rođen je 1953. godine u Sarajevu, iz kojeg je otišao u Nittedal, Norvešku.
Pretplati se na digitalno izdanje Oslobođenja, Magazina Dani i Dječije štampe i budi uključen u svakodnevno informisanje iz BiH gdje god se nalaziš. Pristup digitalnom izdanju Oslobođenja imaš prije svih i sa bilo kojeg uređaja sa jednostavnim načinom pretplate i trenutnom aktivacijom pretplatničkog računa! PRETPLATI SE ODMAH!
