Dunđerovići: Čestitamo vam/nam dan Ujedinjenih nacija
PROŠLOST: MALO ISTORIJE
Ujedinjene nacije su međunarodna organizacija čiji su članovi samostalne države i univerzalna je po članstvu, nadležnostima i glavnim ciljevima. Osnovana je tokom Konferencije Udruženih naroda održane u San Francisku (SAD) u razdoblju od 25. aprila do 26. juna 1945. godine, a temeljni dokument Povelja UN stupila je na snagu 24. oktobra iste godine (ovaj dan se slavi kao Dan UN). Svoje porijeklo vuče od pokreta Liga naroda, nastale poslije Prvog svjetskog rata, koji se raspao uslijed nemogućnosti da spriječi novi svjetski sukob.
Pojam Ujedinjene nacije je predložen od strane predsjednika Roosevelta, i prvi put se spominje u januaru 1942. godine.
Tada su četiri velike sile - Kina, SSSR, Velika Britanija i SAD, sa još 22 druge države potpisale Washington - proglas/izjavu, poznat takođet kao deklaracija Ujedinjenih nacija, gdje, zemlje potpisnice, izjavljuju da će zajednički nastupati u ratu protiv sila osovine i da neće potpisivati parcijalna primirja sa Njemačkom, Italijom i Japanom.
Te četiri svjetske sile su nastavile da razmatraju mogućnost da osnuju jednu novu svjetsku organizaciju, i u Moskovskoj deklaraciji, iz oktobra 1943. godine, donijele su proglas da se treba osnovati jedna internacionalna organizacija gdje će sve miroljubive zemlje moći sarađivati u ostvarenju i očuvanju svjetskog mira.
Predstavnici ove četiri velike sile su se sastali ponovo u Washingtonu 1944, da bi se usaglasile o prijedlogu za osnivanje takve organizacije.
Kada se Drugi svjetski rat bližio kraju i kada su sile osovine jedna po jedna potpisivale kapitulaciju, ove četiri velike sile pozvale su preko četrdeset zemalja na dogovore u San Francisko. Dogovori su trajali skoro dva mjeseca i krajem juna je potpisan UN traktat koji je stupio na snagu 24. oktobra 1945. godine. Dokument je potpisala 51 zemlja osnivačica.
Ujedinjene nacije egzistiraju već 77 godina i bile su izložene brojnim krizama i ratovima. Mnoge su bile opasne, a neke su bile kritične.
Jedna od njih se ticala naše Jugoslavije kada je Staljin dao Titu ultimatum da Jugoslavija mora biti članica Varšavskog pakta. To je takozvana INFORMBIRO rezolucija. Tito je hrabro odbacio Staljinov ultimatum i dobio podršku u svom uvjerenju da Jugoslavija može naći svoj socijalistički pravedni samoupravni sistem samo izvan vojnih saveza.
Socijalistička Jugoslavija je u više desetljeća bila primjer da je moguće biti samostalna nezavisna zemlja i dostići visoki nivo i privredne, i kulturne i sportske razvijenosti.
Josip Broz Tito bio inicijator i zajedno sa drugim tadašnjim naprednim svjetskim političarima kao što su: Nehru - Indija, Nasser - Egipt, Nkrumah - Gana, Kastro - Kuba, Sukarno - Indonezija, osnovao je Pokret nesvrstanih zemalja.
Prva konferencija nesvrstanih zemalja održana je u septembru 1961. U Beogradu. Tada je Tito više godina vodio pokret nesvrstanih. I drugi veliki svjetski političaki kao što su Kenet Kaunda - Zambija. Indira Gandhi - Indija i Nelson Mandela - Južna Afrika, bili su lideri Pokreta nesvrstanih zemalja kada su se konferencije Pokreta održavale u njihovim zemljama.
Nesvrstane zemlje su zauzele vrlo važnu poziciju u svjetskoj politici i uspješno su balansirale između NATO-a i Varšavskog pakta. Te strašne vojne sile možda su bile neki balans u prijetnjama. Međutim, SSSR se raspao i Gorbačov je raspustio Varšavski pakt i umjesto da to bude kraj vojnih blokova NATO je kumovao raspadu Jugoslavije i ratu na našim terenima.
Vjerovatno su UN doprinijele mirnom rješenju krize oko Kube u oktobru 1962. Tada je svijet bio na ivici atomskog rata. Srećom, SAD i SSSR su odustale od upotrebe atomskog naoružanja i brodovi koji su nosili atomsko naoružanje su se vratili u svoje baze. Bilo je to, da tako kažemo, pet poslije 12.
Svjedoci smo da je u svijetu od tada pa do danas bilo više ratova. Vijetnam sredinom šezdesetih, Jugoslavija i Afganistan devedesetih, Irak, Afganistan ponovo, Libija, Sirija u ovom milenijumu. Ti se ratovi, srećom, nisu razbuktali u svjetski rat.
Također energetska kriza sedamdesetih godina i finansijska kriza prije petnaestak godina bile su veoma opasne, ali su mogle biti još kritičnije da su se razvile u oružane sukobe.
Vrlo je važan i jedan ogranak Ujedinjenih nacija. Naime, UNICEF koji je organizovan nedugo poslije osnivanja UN.
UNICEF se specijalizovao za pomoć djeci i ima veoma dobre rezultate u tome. Nažalost najpotrebnija je pomoć u siromašnim zemljama, koje nemaju ni najosnovniju infrastrukturu. Poznato je da su djeca u ratnim područjima najnezaštićenija grupa. Tako je u svim sukobima i zato UNICEF pokušava na sve načine da pomogne toj najugroženijoj djeci.
SADAŠNJOST: HAOS - KORONA, RAT, KLIMA, KOMPROMIS
Sadašnjost se proteže na tri godine i počinje 2020. sa pandemijom koronavirusa koja je blokirala cijeli svijet više od dvije godine. Srećom, tako velika katastrofa primorala je skoro sve zemlje u svijetu na saradnju kako bi se smanjio broj umrlih od Covid-19.
Nažalost pošast korona je sklonjena u stranu jer je došla nova katastrofa! Rusija je napala Ukrajinu odmah poslije okončanja Zimskih olimpijskih igara u Kini krajem februara. Rat.
Nadajmo se da će rat biti kratak, ali to nikad nije sigurno jer se mnogi faktori komplikuju. Zapadne zemlje doprinose da se rat produži i da bude više nedužnih žrtava sa svojim indirektnim uplitanjem. Nažalost, kao i u svim ratovima ima na hiljade i vojnih i nedužnih civilnih žrtava.
Zapadne zemlje, specijalno SAD, šalju avanzirano oružje i drugu opremu potrebnu za ratovanje tako da Ukrajina napada područja i objekte koje je zauzela Rusija. To su područja gdje večinom žive Rusi i Rusija opravdava agresiju da moraju zaštititi svoj narod.
Proizvođači oružja trljaju ruke i nadaju se produženju ratnih dejstava tako da mogu prodavati sve više i više oružja i drugim zemljama koje se boje proširenja sukoba i kupuju oružje.
Sada se prijeti i upotrebom nuklearnog naoružanja. Rusija tvrdi da ima osnove da napadne i druge zemlje jer su se aktivno uključile u rat šaljući vojnu opremu u Ukrajinu. Ako Rusija upotrijebi atomsko oružje NATO će sigurno odgovoriti istim.
Kao što skoro svi znaju, atomsko oružje je vrlo opasno i uništava zapravo sve ciljeve bilo da su vojni ili civilni. Tako da je opasnost od brojnih civilnih žrtava daleko veća nego kod upotrebe tzv. konvencionalnog naoružanja.
Proizvodnja oružja, isprobavanje njegovog djelovanja, a posebno upotreba utiče mnogo na zagađivanje prirode. I vazduh, i voda i zemljište se ubrzanije truju, a to i direktno i posredno utiče na sve brže klimatske promjene.
Realna je opasnost, na šta sve ozbiljnije upozoravaju svjetske humanitarne organizacije, da će se za čistu vodu i vazduh voditi novi veliki ratovi. Nadajmo se da će svjetske organizacije, a Ujedinjene nacije su najveća, uspjeti da usmjere razgovore na najbitnija pitanja za opstanak ljudske vrste i postići pozitivne rezultate i tako izbjeći oružane sukobe.
Postizanje kompromisa u ovim najvažnijim pitanjima za opstanak planete Zemlje je esencijalno da bi se izbjegla katastrofa i uništenje svega živog na Planeti. To se kroz hiljadugodišnju istoriju Zemlje više puta dešavalo.
Istraživanja u Bosanskoj dolini piramida u Visokom to potvrđuju nesumnjivim dokazima. Da je naša planeta prolazila kroz velike kataklizme i da su civilizacije propadale nađeni su brojni dokazi u tunelima. O Semiru dr. Osmanagiću i Bosanskoj dolini piramida ćemo nešto više pisati u nastavku teksta.
BUDUĆNOST: SARADNJA JE JEDNI PUT KOJI VODI U BUDUĆNOSTI
Veoma je opasno za svjetski mir i budućnost svih nas na Planeti porušiti sve mostove koji vežu Evropu sa Rusijom. Mnoge opasne snage i prevaranti žele upravo to. Tada bi, oni misle, bilo lakše sakrivati kriminalne radnje i poduzimati akcije koje su korisne za njih, a štetne za mnoge, u krajnjoj konsekvensi za sve ljude na planeti Zemlji.
Ujedinjene nacije moraju preuzeti mnogo aktivniju ulogu u tome. Rusija je bila jedan od prvih osnivača UN-a i u Moskvi se održala konferencija koja je utabala put osnivanju Ujedinjenih nacija 1945. godine.
Norveška, koja je više puta posredovala za mir i koja dodjeljuje Nobelovu nagradu za mir i koja je prije desetak godina potpisala pozitivan dogovor sa Rusijom o razgraničenju i saradnji u Sjevernom ledenom moru, treba preuzeti novu mirovnu misiju i obezbijediti mir i saradnju u Evropi prije nego što za to bude prekasno.
Ovaj rat je podijelio i svjetsku javnost i javnost unutar mnogih zemalja i dojučerašnji prijatelji i saradnici se svađaju i to može biti, a i već je, vrlo opasno za stabilnost nekih zemalja i regija.
Mi mislimo da su sport i kultura oduvijek ujedinjavali ljude. To je možda i ovaj put najbolji izlaz iz današnjih i budućih kriza. Bilo da su ekonomske ili političke naravi.
U najvećim fudbalskim klubovima igraju fudbaleri iz više od deset različitih zemalja i sarađuju odlično. Što bolje sarađuju to imaju veći uspjeh. Tako je ustvari u svim, bilo lokalnim, bilo regionalnim pitanjima i skoro u svim oblastima posebno visoko stručnim. Naučnici sarađuju i otkrivaju najbolja rješenja bilo da se radi o medicini, fizici ili visoko naučnim disciplinama.
Najveći sportski festival Olimpijske igre okuplja sportiste iz više od 200 zemalja. Isto je i sa fudbalskim i atletskim i drugim svjetskim prvenstvima. Tako je i sa kulturnim manifestacijama.
Gledali smo predstavu Baleta sarajevskog Narodnog pozorišta "Pantha rhei" i u u njoj nastupaju artisti iz nekoliko zemalja. Festival MESS i Sarajevski filmski festival okupljaju artiste i goste iz mnogih zemalja regije, Evrope i svijeta.
Bili smo, što bi naše komšije Hrvati rekli, "nazočni" i bilo je zaista veličanstveno prisustvovati nekim predstavama i projekcijama, posebno je na gradskim ulicama i mostovima bilo veselo i šareno. Nismo sigurni, ali mislimo da nije bilo nikakvih problema na nastupima na mnogim uličnim slavljima.
Jedino smo u vrijeme XIV Zimskih olimpijskih igara 1984. godine doživjeli nešto slično. To je pravo internacionalno Sarajevo. Takvo je Sarajevo bilo vijekovima i bit će nadamo se i u narednim desetljećima i stoljećima.
SPECIJALNO INTERNACIONALNO: OD DALEKE PROŠLOSTI PREKO POZITIVNE SADAŠNJOSTI DO SRETNE BUDUĆNOSTI
Ako postoji nagrada UN-a za pojedince nju bi po našem mišljenju zaslužio Semir dr. Osmanagić. Zašto?
Prvo i najvažnije, on je potomak Dalmatinke i Bosanca.
Drugo, on je u svojim firmama u SAD-u zapošljavao desetine ljudi i bilo ih je po slobodnoj procjeni iz više od dvadeset nacija.
Treće i možda najvažnije je da dr. Osmanagić, na svojim konferencijama i seminarima, okuplja naučnike i stručnjake iz najmanje tridesetak zemalja svijeta. I u stručnim analizama i dokazivanjima da su u srcu BiH otkrivene najstarije građevine u Evropi, a možda i u svijetu dr. Osmanagić koristi eksperte iz više od deset zemalja iz regije, Evrope i svijeta.
Četvrto, u njegovim akcijama Vrijedni mrav su, u toku nekoliko godina, učestvovali omladinci i odrasli sa svih kontinenata.
Peto, mi znamo da je Semir dr. Osmangić posjetio, što u istraživanjima, što u prezentiranju i predavanjima o Bosanskoj dolini piramida, više od pedeset zemalja svijeta.
Šesto, Semir dr. Osmanagić je napisao dvadesetak knjiga o dalekoj prošlosti naše civilizacije koje su prevedene na desetak jezika. Osmanagić dr. Semir se, preko raznih medija, često obraća publici i pratiocima njegovih kanala.
U tim programima on duboko i stručno analizira sadašnjost i argumentovano naglašava da, ako hoćemo da imamo budućnost moraju sve međunarodne institucije poduzeti sve da se zaštiti priroda i da se potencira mir, stabilnost i saradnja.
Sedmo i što je zaista najvažnije, Bosansku dolinu piramida je posjetilo na stotine hiljada ljudi i mislim da ih je bilo iz više od stotinu država. Bosanska dolina piramida bila je otvorena u periodu najjače krize u toku pandemije koronavirusa. Niko ni od posjetilaca, a ni od zaposlenih nije bio zaražen koronom.
To možda potvrđuje da specijalne vibracije i posebnost tunela kao i kompletnog kompleksa Bosanske doline piramida djeluju pozitivno na zdravlje posjetilaca. Mnogi su posjetioci to svojim pismima i izjavama potvrdili.
Nismo pravili dublju analizu, ali mislimo da ima ljudi više različitih nacionalnosti koji tvrde da se puno bolje osjećaju nakon posjete tunelima i parku Ravne.
Mnogi šalju izraze duboke zahvalnosti Semiru dr. Osmanagiću i njegovim saradnicima i najavljuju nove posjete kompleksu Bosanska dolina piramida u Visokom.
Na kraju da spomenemo da je u Parku Ravne ove godine održan teniski spektakl u kojem su učestvovali mladi i vrhunski teniseri iz više zemalja naše regije. Nadamo se da će postati jedna tradicija i da će svake godine imati bar po jednu naciju više u učesničkom protokolu.
Neko je spomenuo da se možda nikad nisu vihorile, jedna pored druge, zastave nekoliko zemalja koje su nastale raspadom Jugoslavije. Mnogo je važno da se i u ostalim oblastima uspostavi, a da se u nekim drugim nastavi i poboljša saradnja.
Možda da se u Dolini UN-a na olimpijskoj Bjelašnice organizuje jedan četverodnevni sportsko-kulturni festival koji će težiti da se okupe učesnici iz što više zemalja, i iz regije, a i sa sve četiri strane naše nam zemaljske kugle.
To može biti jedan impuls i da se bh. nacije ponovo ujedine i da zajedno konačno usmjere Bosnu i Hercegovinu prema političkoj stabilnosti i privrednom razvoju.
Autori teksta su Milorad Dunđerović i njegova supruga Azra. Rođen je 1953. godine u Sarajevu, iz kojeg je otišao u Nittedal, Norvešku.
Pretplati se na digitalno izdanje Oslobođenja, Magazina Dani i Dječije štampe i budi uključen u svakodnevno informisanje iz BiH gdje god se nalaziš. Pristup digitalnom izdanju Oslobođenja imaš prije svih i sa bilo kojeg uređaja sa jednostavnim načinom pretplate i trenutnom aktivacijom pretplatničkog računa! PRETPLATI SE ODMAH!
