Srpska Open oduševio i opravdao očekivanja: Banjaluka je bila pravi domaćin
Pretposljednju sedmicu aprila obilježio je teniski turnir iz serije ATP 250, koji je održan u Banjaluci pod nazivom Srpska Open, kao zamjena za Serbia Open, koji ove godine nije održan u Beogradu zbog radova. Ovaj turnir u Banjaluci pamtićemo po pobjedniku Dušanu Lajoviću, dolasku najboljeg tenisera na svijetu Novaka Đokovića, sjajnoj organizaciji, još boljim mečevima, jako dobroj publici, vrijednim volonterima i sjajnim domaćinima iz Banjaluke.
Oboreni su svi rekordi iako su mnogi, kako je i sam rekao direktor turnira Đorđe Đoković, bili skeptični kako će organizaciono proći Srpska Open. I ocjene su zasluženo najbolje. Statistika govori u prilog tome. Na finalnom meču bilo je više od 7.000 gledalaca, slika iz Banjaluke trasirana je od Argentine, Australije, Amerike, do Kine, Južne Koreje, Omana, Jordana, Katara, Austrije, Njemačke, Italije, Švedske i mnogih drugih zemalja širom svijeta.
Najkraći meč
Ako govorimo o onome što se dešavalo na terenima, onda su najduži meč na turniru odigrali Laslo Đere i Borna Ćorić, koji su igrali ukupno 196 minuta. Najviše as udaraca imao je Alexei Popyrin, koji je u dva meča odservirao 19 neodbranjivih udaraca, Andrej Rubljov skupio je 14 na četiri meča, a Lajović je imao jedan manje. Najviše sačuvanih brejk lopti imao Tallon Griekspoor, sedam od sedam na samo jednom meču. Najkraći meč odigrali su Radu Albot i Federico Coria, duel je trajao samo jedan sat.
Mnogo je polemike u toku samog turnira izazvala rasprava o publici. Banjalučki bloger, teniser i bivši teniski sudija Robert Dacešin na svom Facebook profilu primijetiće kako Banjaluka, iako sposobna da ugosti turnir iz serije 250, ipak nema kulturu sporta. Zapažanje iznosi uz fotografije gotovo prazne dvorane u vrijeme meča Monfisa i Lehečke, koji je igran nakon nastupa Novaka Đokovića, zahvaljujući kojem su tribine bile ispunjene do posljednjeg mjesta.
”Činjenica je i neki moj strah da će kroz tri, četiri godine, kada Novak više ne bude igrao, dosta pasti broj ljudi koji će pratiti tenis, broj ljudi koji će igrati tenis i da sport kao sport više neće biti na tom nivou”, poručio je Dacešin.
I tako je Dacešinov stav izazvao polemiku - postoji li na domaćem terenu kultura tenisa ili je samo riječ o kulturi Novaka Đokovića, čija slava, prirodno, privlači pažnju. Sam Novak Đoković primijetio je da se, uprkos slavnoj generaciji, za tenis i tenisku kulturu ne radi dovoljno.
”Moramo malo više da se pozabavimo na nacionalnom nivou i savezi i svi mi individualno i klubovi da poboljšamo stanje, jer mi se ne dopada uopšte kako izgleda trenutno stanje tenisa na našim prostorima”, kaže Đoković.
Najbolji bh. teniser Damir Džumhur, opet, misli nešto drugačije.
”Kada pogledate koliko ustvari igrača imate u top 100 na prostoru bivše Jugoslavije, mislim da bismo, kad bi se opet Jugoslavija sastavila, bili najbolja nacija. Nevjerovatno je da sa ovih područja gdje se najmanje ulaže u sport, pogotovo u tenis, imamo tako nevjerovatne igrače”, kaže Džumhur.
Turnir održan u gradu na Vrbasu privukao je veliki broj turista, a na desetine hiljada ljudi prošlo je kroz teniski kompleks. Sada se postavlja pitanje da li ovakav teniski turnir može ponovo da dođe u Banjaluku.
”Očekuju nas pregovori u narednim mjesecima, ali sam siguran da ćemo i iduće godine imati teniski turnir u Banjaluci”, izjavio je predsjednik Organizacionog odbora teniskog turnira Srpska Open Bojan Vujić.
On je dodao da je direktor turnira Đorđe Đoković izjavio da je supervizor prezadovoljan ogranizacijom.
”Mislim da je to ključ svega za održavanje ovakvih turnira i u budućnosti”, kaže Vujić.
Izgradnja teniske arene za mečeve turnira u Banjaluci je završena u rekordnom roku, ali osim radnika koji su gotovo bez predaha radili na tome, ovom rekordu značajno je pomoglo i to što nije bilo čekanja za bilo kakve dozvole i papire.
Ipak, realizaciju ovog projekta pratile su nepravilnosti - od nedostatka potrebnih dozvola, neusklađenosti prostorno-planskih dokumenata, do netransparentnog izbora izvođača radova. Sama izgradnja počela je polovinom novembra prošle godine bez potrebnih dozvola.
Prema informacijama nadležnih, građevinsku dozvolu za izvođenje pripremnih radova za izgradnju privremenog sportskog objekta izdalo je Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS-a tek u drugoj polovini januara ove godine. To znači da se izgradnja ovog objekta dva mjeseca odvijala bez ijedne dozvole, prenosi portal Capital.
Isto tako je najveći dio radova završen sa dozvolom za pripremne radove, jer su nadležni tek nedavno u izjavama tvrdili da su obezbijedili građevinsku dozvolu, ali je nisu predočili na uvid javnosti. Osim toga, izgradnja se odvija mimo važećeg regulacionog plana, koji je predvidio da se na toj lokaciji gradi multifunkcionalni kongresno-konferencijski centar, a ne sportski teren/arena.
Javne nabavke
Administracija gradonačelnika Draška Stanivukovića je u nekoliko navrata pokušala da ispravi taj sitni nedostatak i ucrta sportski sadržaj uz Park Mladen Stojanović, koji je već bio u izgradnji, ali nije dobio podršku Skupštine grada Banjaluka. Ta situacija do danas nije promijenjena. Važeći regulacioni plan je jedan od preduslova za izdavanje građevinske dozvole, što znači da je upitan i zakonski osnov za izdavanje dozvola.
Izvođače radova je birao Teniski savez RS-a, što je urađeno samo sa ciljem da se zaobiđe Zakon o javnim nabavkama. Prema zvaničnim informacijama, u izgradnji objekta je učestvovalo više od 20 firmi.
Zbog izbjegavanja provođenja tendera za izgradnju teniskih terena, Transparency International BiH podnio je prijavu Agenciji za javne nabavke BiH. U TIBiH su potvrdili da iz Agencije još nisu dobili povratnu informaciju o svojoj prijavi. Ovaj projekat zajednički su realizovali Vlada RS-a i Grad Banjaluka, koji su pokazali visok stepen saradnje, što ranije nije bio slučaj.
Ranija saradnja između entitetskog nivoa, koji predvodi SNSD sa koalicionim partnerima i lokalne vlasti sa gradonačelnikom Banjaluke Draškom Stanivukovićem na čelu iz opozicionog PDP-a, u prethodne dvije godine je, u najmanju ruku, bila turbulentna. Realizacija zajedničkih projekata prije ovog je uglavnom bila obilježena opstrukcijama, ali je u slučaju Srpska Opena došlo do korjenite promjene.
Za projekat Srpska Open grad Banjaluka i Vlada Republike Srpske su utrošili oko 45 miliona KM. Sve donesene odluke u vezi sa ovim projektom entitetska i lokalna vlast pravdale su višim interesom. Na sreću po tenis i ljubitelje ovog sporta, sve ono što su radili Vlada RS-a i Grad Banjaluka nije onemogućilo da turnir bude spektakularan.
No, u tom njihovom dijelu tek kreće svođenje računa..
