Mramor, kamen i željezo: Zlatna milijarda više neće živjeti na tuđi račun

I greške imaju svoju vrijednost, ali već odavno oni koji krenu ka Indiji ne otkrivaju Ameriku. Tako bi se najpreciznije mogla komentarisati nedavna odluka nadležnih iz Centralne banke BiH (CBBiH) da prodaju 40.000 unci monetarnog zlata. Prodavati monetarno zlato u septembru 2022. godine je toliko pogrešna odluka da je jednostavno teško zamisliti goru monetarnu odluku.

Zašto? Prvo, brojne zemlje upravo najavljuju prelazak sa papirnatog novca na digitalni. Jedna od prvih stvari koju je uradio američki predsjednik Joe Biden kada je imenovan za šefa Bijele kuće, jeste potpisivanje Izvršne uredbe broj 14067 kojom je predviđeno uvođenje digitalnog dolara. Osim toga, nema gotovo nijedne sedmice da mainstream mediji ne prenesu izjave iz Svjetske banke, MMF-a, FED-a, ECB-a da je neophodno uvesti digitalnu valutu, a da papirnati novac ide na otpad historije. Treba li pomenuti da u takvim okolnostima i nije baš mudro prodavati zlato, a kupovati papirni novac?

Drugo, čak i da se ne planira povlačenje papirnatog novca, prodavati monetarno zlato u ovakvom trenutku je najblaže rečeno upitno. Trenutna inflacija koja razara zapadni svijet prvenstveno je proizvod prekomjerne emisije dolara i eura bez pokrića, a tek potom posljedica poskupljenja energenata zbog rata u Ukrajini. Usput, cijene sirove nafte danas su na svjetskom tržištu za pet dolara po barelu niže nego dan uoči ruskog ulaska u Ukrajinu.

FED, američka centralna banka, emitovao je između 2007. i 2022., vjerovali ili ne, 19 triliona američkih dolara, a ništa bolja situacija nije ni u Britaniji, EU, Japanu i tako dalje. Zbog toga valute tih zemalja enormno gube na vrijednosti, a posebno ako se porede sa vrijednostima monetarnog zlata.

Senad Softić, guverner CBBiH, objašnjavajući novinarima odluku o prodaji tone monetarnog zlata, rekao je doslovno sljedeće: "Na obveznice ili hartije od vrijednosti možete imati kamate i zaraditi, ali ne i na zlatu. Zato smo se odlučili na ovaj potez". Interesantno, zar ne? Naročito ako imamo na umu da sve centralne banke širom svijeta, uključujući i FED i ECB, godinama gomilaju monetarno zlato, a ne obveznice ili hartije od vrijednosti.

Pojedini ovdašnji ekonomisti kažu da se prodaja monetarnog zlata neće odraziti na konvertibilnu marku jer ona nije ni bazirana na zlatu. Tačno, ali baš kao što je tačno i to da ni dolar ni euro nisu bazirani na zlatu i da pri tome sve centralne banke u svijetu gomilaju i mahnito kupuju monetarno zlato, a ne dolare i eure.

I na sve pomenuto treba dodati i šesti samit Konferencije o interakciji i mjerama izgradnje povjerenja u Aziji (CICA) koji je početkom oktobra održan u Astani u Kazahstanu. Naši mediji uglavnom nisu izvještavali o tome iako se tu kroji slika nekog budućeg svijeta.

Ukratko, sve zemlje koje su učestvovale na ovom samitu - a to su Rusija, Kina, Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Turska, Malezija, Egipat, Indija, Iran, Irak, Palestina, Izrael, Pakistan i tako dalje - dogovorile su se da ubuduće u trgovini neće koristiti američki dolar, pri čemu je odlučeno da umjesto stvaranja neke nove rezervne valute treba razvijati obračune u nacionalnim valutama.

A to znači da umjesto otvorenog deviznog tržišta, gdje se kurs svake valute vezao za korpu rezervnih valuta MMF-a kojim dominiraju dolar i euro, sada dobijamo sasvim novi globalni finansijski sistem na kojem zapadni špekulanti sa Wall Streeta i londonskog Cityja više neće moći zarađivati. Zbog toga je iz Astane i odaslana poruka o kraju postojećeg globalnog finansijskog sistema koji je decenijama omogućavao samoproglašenoj zapadnoj eliti, zlatnoj milijardi, da uglavnom živi na tuđi račun. A sve te valute CICA zemalja će morati imati nekakvu vezu sa monetarnim zlatom, baš kao što je sada ruska rublja fiksno vezana u omjeru jedan gram zlata za 5.000 rublji.

I nakon svega pomenutog, da li zaista mislite da je u ovom trenutku, a s obzirom na to šta se sve dešava u svijetu, pametno prodavati monetarno zlato?.