Gospodo, čiju ste vi imovinu prodavali: BiH nije članica EU

Početkom marta 2022. godine Agencija za bankarstvo FBiH prodala je Sberbank BH Sarajevo domaćoj ASA banci Sarajevo. Direktor Agencije za bankarstvo Jasmin Mahmuzić tom je prilikom rekao da je "vrijednost banke bila utvrđena ugovorom koji je Sberbanka uspostavila prije sankcija, a ta vrijednost je upitna", dodajući još i da su "sve Sberbanke u EU proglašene nesolventnim" te da su supervizori preuzeli upravljanje nad tim bankama.

Predsjednik uprave ASA banke Samir Mustafić dodao je da će ovom akvizicijom ASA banka postati treća najveća banka u BiH. Mediji su popratili ovu akviziciju, ali, nažalost, niko od novinara nije postavio sljedeća logična pitanja - čija je imovina zapravo prodata i na osnovu čega?

Hajde, dakle, da pogledamo sada drugu stranu medalje ove priče. Kao prvo, Sberbanka BH Sarajevo je prije prodaje imala nekog vlasnika, a to nije bila Agencija za bankarstvo FBiH. Drugo, Zakon o politici direktnih stranih ulaganja u BiH, koji je usvojen na državnom nivou, precizira da su strani ulagači zaštićeni od nacionalizacije, eksproprijacije, rekvizicije i mjera s jednakim učinkom.

Treće, na osnovu čega je Sberbanka BH Sarajevo početkom marta 2022. proglašena nesolventnom? Proglašena je nesolventnom, kako prenose mediji, na osnovu saopštenja Evropske centralne banke (ECB) da Sberbank Europe "propada ili će vjerovatno propasti sa svojim hrvatskim i slovenskim jedinicama", te da vrijednost ruske rublje drastično pada nakon zapadnih sankcija uvedenih Rusiji zbog napada na Ukrajinu.

Naravno, sada se postavlja pitanje kakve veze BiH ima sa Evropskom centralnom bankom? Apsolutno nikakve. Evropska centralna banka je monetarna institucija Evropske unije, a BiH nije članica EU.

Osim toga, koliko je najava ECB-a bila "precizna, pouzdana i tačna" možemo procijeniti samo dva i po mjeseca kasnije. Ruska rublja je sredinom maja 2022. dosegnula rekordne vrijednosti spram eura i dolara, a američki Bloomberg je zbog toga rusku rublju proglasio valutom godine!

Pa šta ćemo sada? Hoće li sada, analogno ponašanju s početka marta, Agencija za bankarstvo FBiH preuzeti upravljanje nad zapadnim bankama koje posluju u FBiH i onda ih početi prodavati zbog pada eura spram ruske valute u martu i aprilu 2022. godine? A za razliku od saopštenja ECB-a iz marta, pad vrijednosti eura je činjenica, a ne prognoza.

Upućeniji kažu da je Agencija u ovom slučaju mogla samo preuzeti upravljanje nad bankom, što ne podrazumijeva i njenu prodaju. Agencija se, naravno, može pravdati da je domaće stanovništvo počelo dizati svoju ušteđevinu iz Sberbanke zbog početka rata u Ukrajini, ali će zvanični podaci pokazati da su građani dizali svoju ušteđevinu iz svih banaka, a ne samo iz Sberbank.

Osim toga, trebalo bi se postaviti i pitanje kako je Agencija odabrala kupca. Da li je bilo i drugih možda povoljnijih ponuda? Bankari većih banaka u FBiH kažu da je sve obavljeno "munjevitom brzinom" i da nisu ni imali priliku razmisliti da dostave ponudu. Također, nezvanično se saznaje da je centrala Sberbank Europe u Beču saznala za prodaju svoje jedinice u Bosni i Hercegovini tek sedam dana nakon što je prodaja okončana.

Dakle, prodaja Sberbank BH Sarajevo u FBiH je najblaže rečeno jedna veoma čudna situacija koja nema baš jasne odgovore na brojna pitanja. Eventualno pravdanje tipa to su uradile sve zemlje u regionu u našem slučaju nema smisla jer sve zemlje u regionu na koje bi se eventualno ova primjedba odnosila su članice EU, a BiH nije.

Navala štediša na banku također malo pije vode, jer su štediše početkom marta navalile i na druge banke u FBiH.

Šta će se u ovom slučaju dalje dešavati jako je teško predvidjeti. Ali, sa velikom se sigurnošću može pretpostaviti da će jednog dana, kada se okonča rat u Ukrajini, doći neko od bivših vlasnika Sberbank BH i postaviti pitanje: “Dobro, gospodo, čiju ste imovinu vi to u martu 2022. prodali? I zašto?”..