Dijelovi uvozni, pamet domaća: Bh. dron nije iz garaže
Zamijenili su vozila, zamijenili su kamere, zamijenili su brojne uređaje čiji bi se zadaci lakše obavljali iz zraka. Prosto kada čuješ da je neki posao obavljen pomoću drona, na prvu si uvjeren da je urađen i više nego kvalitetno. Već godinama se ove male letjelice širom svijeta koriste u brojne svrhe, od transporta do snimanja videa.
Mnogo ljudi, društava i kompanija u Bosni i Hercegovini koristi dronove, ali pitanje je - ko ih pravi? Kako se oni prave i koji materijali su utrošeni u njihovu izradu? Šta BiH uvozi, a šta je homemade?
Lov na lovokradice
Odgovore na ova, i brojna druga pitanja, potražili smo u Centru za napredne tehnologije (CNT) u Sarajevu, koji je nedavno predstavio projekte realizovane u protekle četiri godine, od samog osnivanja ove institucije. Svi njihovi proizvodi i prototipovi su rezultat bh. stručnjaka i mogu naći široku primjenu, kako za civilnu upotrebu tako i za namjensku industriju. Projekti Centra su realizovani u partnerstvu sa domaćim istraživačima, inžinjerima, naučnim institucijama i kompanijama. Vizija je jasna - zadržavanje mladih kadrova u zemlji.
Direktor CNT-a Ensar Mulaosmanović ističe kako je Centar prije svega vladina institucija i, prema tome, dronove izrađuje upravo za potrebe drugih vladinih institucija, “prvenstveno za mapiranje i kontrolu požarišta”.
”Imali smo razgovor sa KJP Sarajevo-šume pošto oni pokrivaju veliku teritoriju u Kantonu. Onda je njima vrlo nezgodno da fizički dođu do tih kota i pozicija. Tako da bi njima bilo vrlo efikasno da koriste dronove. Komercijalni dronovi koje možete kupiti, nemaju baš te karakteristike koje bi njima odgovarale. Zato je potrebno da budu custom-made, odnosno namjenski dronovi. Tako da, ovo što mi sada pravimo će imati tu namjenu - kontrola požarišta, kontrola i sprečavanje lovokradica i bespravne sječe šuma. U tom segmentu će se koristiti ovi dronovi”, pojasnio nam je Mulaosmanović.
S druge strane, ti dronovi pomažu i u kontroli zagađenja vazduha, što je također vrlo važno za Sarajevo. Mulaosmanović naglašava da je napravljeno mnogo elaborata o zagađenju u Sarajevu, ali nikada nije ispitano koje su tačno čestice koje najviše utiču na zagađenje.
”Međutim, sa ovim ispitivanjem i korištenjem dronova, može se doći do podataka. Razvili smo dronove pomoću kojih kontrolišemo zrak u slojevima, visinski. Tako da tu imamo nekih rezultata i ti podaci se koriste u informisanju stanovništva, kao i u kontroli”, istakao je Mulaosmanović.
Kada je riječ o pravljenju dronova, u našoj zemlji je samo CNT krenuo sa razvijanjem tehnologije njihove izrade u cilju dolaska do autentičnih proizvoda i prototipova. Nemaju nikakvu seriju, već ih izrađuju prema potrebi.
Za nekoliko godina, možda naša zemlja bude imala i više izrađivača dronova. Poznato je da BiH ima veliki broj mladih zainteresovanih za tehnologiju. A i kao zemlja smo, ako ništa, šlifovani za gadgete, uređaje, pa i softvere.
Direktor ove, jedine institucije na čijim dronovima je potpis made in BiH nam je također otkrio da postoji i preliminarni dogovor između CNT-a i Ministarstva obrazovanja i odgoja Kantona Sarajevo, kako bi se napravilo nekoliko dronova za osnovne i srednje škole, s obzirom na to da je to tehnologija budućnosti.
Samo pamet ne uvoze
”Dakle, da se djeca malo obuče i da vide šta je to. Čak smo i za djecu iz škole sa Grbavice, nakon te prezentacije, organizovali posjetu, da oni malo vide te proizvode, a sve u cilju da se upoznaju sa tim novim tehnologijama. Ovi proizvodi, odnosno prototipovi koje smo napravili, zaista jesu nova tehnologija u pravom smislu te riječi”, naglašava Mulaosmanović.
Dronovi koje izrađuje CNT se mogu koristiti u razne svrhe, od transporta u pošti pa nadalje. Postoje i prateći softveri za mapiranje i kontrolu putanje tih dronova, kako da dođu od početne do krajnje tačke. Na sve to se u razvoju itekako obraća pažnja.
Eh, sad, dron leti, imaš daljinski upravljač, kontrolišeš ga, imaš i prateći softver. A šta je potrebno da se jedan dron napravi?
Mulaosmanović ističe kako se za modernu izradu koriste karbonski materijali. Lagani su, a istovremeno čvrsti, što je idealno za konstrukciju dronova.
”Mi nemamo u BiH proizvodnju tih karbonskih materijala i sve se mora uvoziti. Te dijelove uvozimo izvana i onda praktično konstruišemo. Prije toga, naravno, treba napraviti tehničku dokumentaciju, neke proračune, da bismo došli do pravih podataka, na osnovu kojih imamo plan koliko nam treba motora, senzora, koliku težinu može nositi itd. Taj put je složeniji, ali dođemo do toga. Suštinski, sve dijelove koje imamo ovdje uvozimo, osim nekih koji nam trebaju za montažne dijelove za spajanje. Jedino pamet imamo i ne uvozimo je, a to je najvažnije, da možemo praviti i konstruisati”, objašnjava nam.
Ponovio je direktor CNT-a da se niko u Bosni i Hercegovini osim ove institucije ozbiljnije ne bavi izradom dronova. Jedino neki entuzijasti, koji se time bave iz hobija.
”Ali, kada je riječ o ozbiljnoj proizvodnji, u smislu kako mi radimo, mislim da smo jedini u BiH. U Kantonu Sarajevo sigurno, pa i u Federaciji BiH, za Republiku Srpsku nisam siguran. Ne bih rekao da tamo ima neko ko ih ozbiljno izrađuje”, procjena je Mulaosmanovića.
Centar će, kaže, uskoro otići i korak dalje - imat će čak i centar za simulacije, da bi došli do pravih dronova i poboljšali njihove karakteristike.
Kada se spomene autentični bosanskohercegovački proizvod, prvo pitanje koje će nam pasti na pamet glasi - izvozi li se to van BiH?
Dronovi ne. Barem iz CNT-a. Za entuzijaste koje Mulaosmanović spominje, nije poznato imaju li neke kupce van BiH, ali reći ćemo da je malo vjerovatno, s obzirom na to da se ne radi o masovnoj produkciji. A zašto Centar za napredne tehnologije ne izvozi dronove, objašnjenje je jednostavno.
Zapošljavaju inžinjere
”Još nismo u toj fazi. Mi smo javna ustanova i nemamo mogućnost izvoza. To može samo neka privatna kompanija, d. o. o. ili d. d. U tom slučaju možemo napraviti neko javno-privatno partnerstvo i onda da našu pamet i prototipove njima ustupimo da oni mogu prodavati, možda da mi imamo neki procenat od toga ili dio vlasništva”, navodi naš domaćin u Centru za napredne tehnologije.
Većina bh. stanovnika, ne samo laici ili, što bi mlađi rekli, boomeri, usko povezuje “te vaše nove tehnologije i džidže poput dronova” sa omladinom. S razlogom, onim koji smo gore naveli. Mladi su itekako šlifovani kada je riječ o tehnologijama. Iz CNT-a su još jednom naglasili da je njihov cilj držati ruke raširenima prema mladima.
A rade li mladi u CNT-u sada?
”U našim projektima učestvuju dva doktoranta i tri magistranta. To je pokazatelj da ima mladih, a i ostali koji učestvuju u projektima su različitih godišta. Ima ih dosta koji su mlađi i cilj je da ih uključimo u Centar. Za narednu godinu planirano je formiranje centra za poduzetništvo, koji će biti organizaciona jedinica CNT-a i tu će biti još veći prostor za mlade koji su entuzijasti, koji imaju osjećaj za poduzetništvo, da se uključe u rad Centra i da imaju podršku kada je riječ o naučnoistraživačkom radu. To bi trebala biti vrlo dobra kombinacija poduzetništva i naučnoistraživačkog rada. Cilj je da se što više ljudi uključi i da dobijemo proizvode i ljude koji će znati iskoristiti te segmente”, uvjeren je Mulaosmanović.
Kada je riječ o samom Centru, on je formiran krajem 2018. godine, u okviru Ministarstva privrede Kantona Sarajevo i u tom dijapazonu je i njihovo djelovanje.
”Dakle u okviru Kantona, međutim, pošto su u pitanju istraživanje i razvoj, interesantno nam je i područje Federacije BiH, naravno. Namjena Centra je outsourcing, odnosno vanjska podrška za industriju u Kantonu Sarajevo, ali i Federaciji BiH. Prije svega za namjensku industriju, ali i za civilnu industriju. Mi smo trenutno na kantonalnom nivou. Na prvu kada se pogleda, ovakav centar bi više po poziciji trebao biti na federalnom, međutim zbog političkih razloga je prebačen na kantonalni nivo”, kazao nam je direktor.
Kada se razmišljalo o samom formiranju Centra, bila je dilema da li da on bude u Tuzlanskom ili Kantonu Sarajevo, ali se zbog većeg budžeta i prometa ljudi, te većeg univerzitetskog centra, Sarajevo postavilo kao logičnija opcija.
U Centru je trenutno zaposleno devetoro ljudi kao stalni uposlenici, uz Mulaosmanovića kao direktora na mandatni period.
”Trenutno smo u fazi da zaposlimo još jednog kolegu inžinjera za konstrukciju vozila, pa smo u tom procesu”, ističe Mulaosmanović.
Inače, po sistematizaciji je planirano da ovaj centar ima 70 do 75 ljudi, što je možda na prvu velik broj, ali kada se uđe u suštinu Centra i šta sve treba da se istražuje i razvija, onda se vidi da je to broj koji bi mogao zadovoljiti potrebe.
S obzirom na to da je Centar multidisciplinaran, on obuhvata i fundamentalne nauke, tehnologije i tehnike. Povezani su i hemija, fizika, mašinstvo i elektronika. Centar je primoran uključiti što više ljudi iz različitih oblasti.
Deset uposlenika se na prvu čini malo, posebno imajući u vidu ciljanje na 70 i više uposlenika, ali vrijedi istaći da je oko Centra još između 20 i 30 vanjskih saradnika. Sa njima su uposlenici Centra u stalnom kontaktu kroz projekte na kojima rade. Postoji još mnogo uspješnih saradnji koje je ovaj centar ostvario.
”S te strane smo u tom prvom dijelu zadovoljili one ciljeve elaborata o društveno-ekonomskoj održivosti, okupljamo naučnoistraživački kadar. S druge strane, laboratorije su nam također važan segment u radu, jer ne možemo ništa bez laboratorijskog ispitivanja i istraživanja. Zbog toga smo uspostavili i saradnje sa Institutom ‘Kemal Kapetanović’ u Zenici, Prirodno-matematičkim fakultetom i Institutom za mjeriteljstvo BiH. To su laboratorije koje nam daju dobru podršku za naše radove”, objašnjava direktor.
Zelena energija
Da bi se Centar mogao dalje razvijati, te laboratorije moraju biti modernizovane, kako bi se proizvodima poput dronova koje Centar izrađuje moglo ići u utrku sa regionalnim, evropskim, pa i svjetskim naučnim centrima.
”Mi imamo zadatak da proizvode koje istražimo i razvijemo, dovedemo do prototipa, a kasnije se on daje nekoj privatnoj ili državnoj firmi koja će dalje nastaviti sa proizvodnjom. Dakle, naš primarni zadatak je doći do prototipa, a naravno nakon prototipa možemo napraviti i konsultantske usluge sa proizvođačima koji će dalje razvijati taj proizvod. Važna je i ta mreža dobavljača, u smislu da imamo ljude, istraživače, naučnike i adekvatne laboratorije”, navodi Mulaosmanović.
Kao i karbonske materijale koji su ključni za izradu dronova, opremu koju Centar nabavlja za izradu ostalih proizvoda nemoguće je nabaviti u Bosni i Hercegovini. Zbog toga su se okrenuli zemljama Evrope, Kini i Sjedinjenim Američkim Državama, gdje se ta oprema i proizvodi. Centar je otvoren za sve moguće izvore, gdje god postoji mogućnost nabavke. Jako je bitna i pouzdanost dobavljača, a Centar je uspio izgraditi mrežu dobavljača koja, barem za sada, može pokriti njihove potrebe.
Ono što jedinog proizvođača dronova u Bosni i Hercegovini također ističe kao instituciju koje se ni najjače evropske zemlje ne bi postidjele jeste i to što je njihov prioritet u radu ići u pravcu zelene energije. Mulaosmanović nam je kazao kako su došli i do prototipa gorive ćelije koja se tiče zelene energije.
”Goriva ćelija je proizvod koji iz vodonika daje električnu energiju i to je veoma važno u ovom vremenu manjka energije i problema sa gasom i drugim energentima. Onda je vrlo značajno što smo krenuli u to. Evropska unija je za narednu godinu planirala potrošiti na istraživanje i razvoj vodonika oko pet milijardi eura. Tako da mislim da smo dobro odredili naše prioritete, međutim, ponovo naglašavam da je bitno da imamo dobre laboratorije da bismo mogli ići u utrku za proizvodnju i razvoj tih gorivih ćelija”, kaže on.
Drugi segmenti koji ovu instituciju plasiraju među visokorangirane proizvođače kada je riječ o evropskim praksama su vozila na električni pogon. Napravljen je jedan karting i jedan buggy, što itekako pokazuje da Centar ima funkcionalnost.
Za kraj naše posjete Centru za napredne tehnologije, Mulaosmanović nam je govorio o još nekim ciljevima i ambicijama.
”Želimo pokušati doći do vozila koja mogu koristiti vladine institucije, recimo, za transport. Tu mislimo na JP Rad, Park itd. Naravno, sve je to na električni pogon, znajući i da u Sarajevu imamo problem sa vazduhom. Drugi segmenti su neka vozila na električni pogon koja su također bitna za taj segment električne energije. Napravili smo karting i buggy kao pokaz da bismo dobili funkcionalnost”, zaključio je Mulaosmanović.
